OPATIJA
Stručnjaci: Ima prostora za rast potrošnje plina
(Hina/EPA)
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić kazao je u srijedu da ima prostora za rast potrošnje plina u Hrvatskoj, kao i za smanjenje štetnih emisija CO2, poručivši da treba pokušati što prije zamijeniti energente s većim emisijama CO2 s plinom.
"Ako uzmemo zemlje koje imaju bolji BDP od Hrvatske, vidimo da je i potrošnja iznad tisuću kubika po stanovniku, a imamo i zemalja u kojima je potrošnja preko 2000 kubika po stanovniku. U Hrvatskoj je to oko 750 kubika po stanovniku i prostora ima, ali se mora jače raditi na razvoju gospodarstva", izjavio je Pudić. Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj kreće se oko 3 milijarde kubika na godinu.
Pudić je rekao i da treba voditi i računa o energetskoj učinkovitosti, da se plin ne rasipa. Ocijenio je da ima prostora i za razvoj plinske infrastrukture, dodavši da svaki veći tranzit LNG-a kroz Hrvatsku znači i nižu cijenu plina za hrvatske građane.
Govoreći o liberalizaciji tržišta od travnja, Pudić je rekao da su neke tvrtke, koje su u obvezi javne usluge opskrbe plinom, zadržale, neke proširile, a neke izgubila svoja područja opskrbe te da građani mogu i dalje sklapati ugovore bilo s kojim opskrbljivačem ili ga promijeniti. Lokalne tvrtke koje su izgubile obvezu javne usluge, u većini su sklopile ugovore sa svojim kućanstvima na tržišnoj osnovi.
Kako je istaknuo, veći je dio kućanstava od početka travnja, kada ih je 86,4 posto koristilo javnu uslugu opskrbe plinom a 13,6 posto kupovalo plin po tržišnim uvjetima, prešlo na tržišnu uslugu. Njihov broj se mijenja, pa ih sada oko 75 posto koristi javnu uslugu, a ostali tržišnu.
Govoreći o okrupnjavanju i preuzimanjima u distribuciji plina, Pudić je rekao da očekuje daljnju konsolidaciju i okrupnjavanja.
"Prije je gotova svaka općina imala svoju distribuciju, o cijenama je odlučivala lokalna samouprava, dok sada više ne mogu utjecati na cijenu. Izazovi su pred distributerima znatno veći, pa dolazi do okrupnjavanja i vjerujem da će se to nastaviti", kazao je.
Pritom, navodi kako je teško reći koliko bi distributera bilo optimalno za Hrvatsku, jer je to proces koji traje. Sada u hratskoj ima 30-ak distributera, a smatra da bi za 15 godina bilo optimalno postojanje njih četiri do pet.
Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin održava se od 16. do 18. lipnja, a na njemu sudjeluje oko 300 stručnjaka iz sektora plina i energetike.
Savjetnica ministra gospodarstva Kristina Posilović otvorila je skup naglasivši da Europa, unatoč brojnim društvenim izazovima s kojim se suočava, i dalje računa na plin i multifunkcionalnost prateće infrastrukture.
Spomenula je i projekt LNG terminala, kazavši je LNG Hrvatska intenzivno radi na unaprjeđenju usluga, što jedino može ostvariti njegov puni potencijal.
Siniša Kovač iz tvrtke LNG Hrvatska naveo je da je u LNG terminalu u Omišlju do sada primljeno sedam brodova s teretom ukapljenog plina te je u hrvatski plinski transporrni sustav otpremljeno gotovo 600 milijuna prostornih metara uplinjenog prirodnog plina.
Prije mjesec dana napravljena je prva operacija ponovnog pretovara ukapljenog prirodnog plina s FSRU broda "LNG Croatia" na manji brod za prijevoz plina. Uz to, od početka sljedeće godine planira se i punjenje cisterni, odnosno kontejnera na terminalu, kako bi se u lancu trgovine ukapljenim prirodnim plinom stvorila dodatna vrijednost.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
