Vrlo je vjerojatno da smo prošli (i još uvijek prolazimo) kroz jednu od najvećih promjena ljudskog ponašanja u skorijoj povijesti. Pandemija koronavirusa stvorila je drugačiju svakodnevicu i nametnula nam usvajanje novih navika. Promjene u načinu rada, edukacije, druženja i potrošnje neke su od glavnih koje su u proteklih godinu dana promijenile način na koji živimo. Budući da je za posljedicu imala brojne ekonomske poteškoće, pandemija je na osobnoj razini mnoge navela na razmišljanje o tome kako trošimo i štedimo li dovoljno. U tom kontekstu, ostaje nam za zadatak analizirati i razumjeti njezine posljedice te izvući pouke za budućnost.

PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!

Kad je riječ o financijskim prioritetima i štednji tijekom pandemije, mnogi od nas promijenili su svoje životne navike i ipak se počeli brinuti više o svojim financijama. "Schroders Global Investor Study 2020", koja je lani globalno provedena na 23.000 ispitanika, pokazuje da je 41 posto korisnika trenutno zabrinuto da im primanja u mirovini neće biti dovoljna, a 55 posto ih smatra da im samo državna mirovina neće biti dovoljna za kvalitetan život. Uvijek je teško donijeti odluku o štednji za mirovinu jer ona podrazumijeva da se sada odričemo za dobrobiti u kojima ćemo uživati u budućnosti. Jesmo li onda tijekom pandemije postali financijski odgovorniji, pa i kad je riječ o štednji za mirovine? Isto istraživanje pokazalo je da – ipak jesmo. Dok je 2017. za 10 posto korisnika štednja za mirovinu iz raspoloživog dohotka bila jedan od prioriteta, 2020. taj se udio povećao na 25 posto.

Rast potrošačkog optimizma

Pandemija nas je naučila: možemo se suzdržati i disciplinirati! Ograničenja u kretanju, zabrane rada ugostiteljskih objekata i promjene u načinu kupovanja pokazali su nam da se bez puno toga – može. Tijekom pandemije skromniji život s više vremena provedenog kod kuće te u prirodi mnogi su iskoristili za veću štednju u odnosu na vrijeme i navike prije pandemije. Brojne europske zemlje (Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska) bilježe značajan porast udjela štednje u raspoloživom dohotku. Iako je to pozitivan trend, svi s nestrpljenjem očekuju trenutak kada će tu štednju potrošiti na pretpandemijski način, osobito kada su u pitanju putovanja. OECD i Nielsen u istraživanjima za 2021. objavljuju rast potrošačkog povjerenja u brojnim zemljama, pa se može očekivati da će postpandemijska potrošnja prilično dobro stimulirati posrnule ekonomije diljem svijeta.

Osobna financijska odgovornost

Jedna od najvećih financijskih lekcija koju smo naučili tijekom ove pandemije, ali i tektonski intenzivne godine, jest rizik i upravljanje rizikom. Rizik se definira kao umnožak vjerojatnosti nekog događaja i posljedica tog događaja. Uz pristranosti kao što su preferiranje sadašnjosti i diskontiranje budućnosti, čini se da je pojam rizika ljudima vrlo apstraktan. Ipak, intenzitet posljedica ove pandemije osvijestio nas je o važnosti razmišljanja i o lošim scenarijima. Postavljate li si pitanja kao što su: Jesmo li osigurani u slučaju bolesti? Jesmo li sigurni u slučaju potresa? Imam li financijsku sigurnost ako ostanem bez posla? Ovakva su pitanja teška, no ako želimo sigurniju budućnost, moramo ih postavljati. Još važnije, na njih moramo odgovarati adekvatnom prilagodbom ponašanja kad je riječ o osobnoj financijskoj odgovornosti.

PRATITE NAJDETALJNIJI YOUTUBE SPECIJAL O MIROVINAMA U HRVATSKOJ!

Uz to što su se mnogi okrenuli štednji, tijekom pandemije došlo je i do značajnog rasta korištenja digitalnih financijskih usluga. Procjenjuje se da je pandemija ubrzala prihvaćanje digitalnih financijskih rješenja za tri do deset godina. Konzultantska kuća McKinsey u prošlogodišnjem istraživanju "Financial life during the covid-19 pandemic", koje je provedeno u 30 zemalja, analizira kako će potrošači diljem svijeta nastaviti, pa i pojačati korištenje digitalnog bankarstva u budućnosti. Europske fintech aplikacije bilježe porast korištenja od 72 posto od početka pandemije. Sve to znači da će potrošači uvidjeti korist digitalnih financijskih usluga, uvjeriti se u sigurnost i koristiti benefite pametno dizajniranih financijskih aplikacija koje, ako su utemeljene u bihevioralnom dizajnu, dokazano pomažu i štedjeti i upravljati vlastitim financijama.

Napravite dobar plan za svoju mirovinu

Kako biste se što bolje informirali o mirovinskoj štednji u drugom i trećem stupu te napravili dobar plan za mirovinu, pratite najdetaljniji video specijal Gospodin Fin na YouTube kanalu Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Na digitalnoj platformi umfo.hr pratite i analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka uz pomoć kojih ćete dobiti relevantna objašnjenja o mirovinama. Dio je to projekta financijske pismenosti koji provodi UMFO.

Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom!

Razgovarajte odmah s Gospodinom Finom i na Viberu te saznajte dodatne, personalizirane informacije o štednji u drugom i trećem mirovinskom stupu te kako štedjeti za svoju mirovinu. Gospodin Fin nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s bihevioralnim stručnjacima i vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip.

PRISLONITE KAMERU MOBITELA I SKENIRAJTE QR KOD ILI KLIKNITE OVDJE I ZAPOČNITE ODMAH RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM!

O autorici:

Dr. sc. Andrijana Mušura Gabor osnivačica je i voditeljica laboratorija za bihevioralnu i eksperimentalnu ekonomiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Među prvima je u Hrvatskoj 2013. doktorirala u području ekonomske psihologije. Usavršavala se na sveučilištima u SAD-u, Španjolskoj i Nizozemskoj. Autorica je brojnih radova iz područja ekonomske psihologije.

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima i Udruge društava za upravljanje mirovisnkim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.

Povezane vijesti

• Evo o čemu sve ovisi mirovina i kako znati koliko treba štedjeti za dobar život u mirovini
• Pogledajte tri primjera štednje za mirovinu: Po jednom modelu možete zaraditi gotovo 50 tisuća kuna više nego što ste uplatili!
• KAKO FUNKCIONIRA ULAGANJE U MIROVINSKU ŠTEDNJU? Pojašnjenje donosi prof. dr. sc. Luka Grubišić, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a