Zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost te hrana i bioekonomija, područja su koja u sljedećih pet do deset godina mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost i najviše pridonijeti povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.  

To je ustanovljeno tijekom provedbe Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti vrijednog 67,5 milijuna kuna, navodi se u petak objavljenom priopćenju sudionika projekta. 

Projekt je započeo u lipnju 2016., nositelj je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a partner na projektu je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Trajanje projekta je trebalo biti 48 mjeseci, od 2016. do 2020. godine, no njegova provedba je produžena za još 8 mjeseci, navodi se na internet stranici HGK.

Projekt je sufinanciran 85 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15 posto financiraju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HGK, u omjerima u skladu s njihovim projektnim aktivnostima.

Kako se navodi, u području farmaceutike i povezanih sektora hrvatske tvrtke sve teže će se natjecati u segmentima "tableta" i generičkih lijekova, ako proizvode ne povežu s personaliziranom zdravstvenom skrbi i tehnologijama praćenja pacijenata na daljinu.

U segmentu nutricionizma, profitirat će tvrtke koje primjenjuju personalizirani pristup gdje prodaju obnavljajuće pretplate u kojima nude nutricionističko savjetovanje, dodatke prehrani i planove svakodnevnih obroka.

Proizvođači hrane, kako se ističe, trebali bi se usredotočiti na plasiranje jela od svježih sastojaka spremnih za uporabu ili brzu pripremu.

Analize pokazuju kako su potrošači spremni platiti više za svježe, zdrave i prehrambene proizvode prikladne za konzumiranje ili brzu pripremu.

U području energetike, koja je dosad bazirana na rješenjima za hidroelektrane i termoenergetiku, kroz pilot projekte na nekoliko otoka moglo bi se razviti energetski neovisne sustave (micro-grid sustave), integrirajući u postojeću električnu mrežu nove OIE (sunce i vjetar) s baterijskim sustavima za pohranu energije i pričuvnim napajanjem.

"Iskorištavanje vlastitih proizvodnih i inovacijskih kapaciteta u svrhu kombiniranja komponenti u sustave mikromreža mogla bi biti prilika za Hrvatsku", ističe se.

U strateškom segmentu "urbane mobilnosti" prilika je u usklađivanju djelatnosti proizvođača dijelova za automobile s trendovima koji mijenjaju taj sektor.

"Osmišljavanje inovativnih aplikacija koje će iskoristiti napredak nove tehnologije za komunikaciju vozila s drugim vozilima i okruženjem u ovom strateškom segmentu prilika su za hrvatska poduzeća", navodi se u priopćenju.

Zbog geografskih značajki obale, tu su i strateški segmenti priobalnog pomorskog prometa koji su ujedno i platforma za ispitivanje inovacija poput zelenog pomorskog prometa te pametnog pomorskog prometa.

Dat je i primjer brodogradnje u kojoj bi Hrvatska, kako se ističe, uz Norvešku mogla postati glavni "hub" za projektiranje i integraciju hibridnih pogona i električnih propulzija, primarno u segmentu putničkih i specijalnih brodova visoke dodane vrijednosti.

Drvna industrija bi pak od "staromodne" industrije, nefleksibilne serijske proizvodnje i izvoza poluproizvoda i sirovine, mogla postati kreativna industrija u kojoj se projektiraju i izrađuju vrhunski luksuzni interijeri za svjetski poznata imena u turizmu i "retailu".

U priopćenju se prenosi izjava voditelja odjela Centra za inovacije i EU projekte HGK Domagoja Šarića koji je kazao da u kontekstu konkurentnosti izvan svojih granica, Hrvatska treba tražiti prilike koje su identificirane Strategijom pametne specijalizacije.

"Kroz Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, došlo se do 13 područja koji se nazivaju strateški segmenti i za koje postoje ili tek nastaju globalni lanci. Za njih se u idućih pet do deset godina predviđa rast, a konkurencija u globalnim razmjerima još nije velika te tržišta još nisu zasićena", pojašnjava Šarić.

Šarić ističe kako pametna specijalizacija (još uvijek) nije pokrenula prave transformacijske procese našeg gospodarstva i specijalizaciju što joj je i cilj.

Trenutno se, kako navodi, njezin učinak manifestirao kroz provedenu dodjelu sredstava iz strukturnih fondova i u konačnici statističkog rasta udjela investicija u istraživanje i inovacije.

Šarić se slaže da je to dobro, no mišljenja je kako nije dovoljno. "Nadam se da će u drugom ciklusu biti više koordinacije i znanja na svim razinama da se usmjeravamo ka stvarnoj specijalizaciji koja će transformirati naše gospodarstvo", zaključio je Šarić.

Povezane vijesti

• Gospodarstvo u prvom kvartalu raslo samo 2,5 posto
• Kina ulaže 7 mlrd dolara u povećanje proizvodnje svinja
• Saudijska Arabija najavljuje ulaganja u diverzifikaciju gospodarstva