U središtu svih promjena je čovjek, menadžer, poduzetnik, lider od kojega se očekuje da brzo reagira na sve izazove te kreira klimu koja će biti temelj za daljnji razvoj i dobrobit organizacije i svakog pojedinca u njoj, rečeno je u četvrtak na Kongresu menadžera u Opatiji.

Kongres na temu "Liderstvo u vrijeme promjena" organiziralo je Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA.

Predstavnica tog udruženja Ana Soldo rekla je da trenutna tržišna situacija, popraćena pandemijom, iseljavanjem stanovništva, nestašicom radne snage, energetskom krizom, ratom i recesijom, nameće potrebu da si svi postave pitanje kako održati poslovanje i život stabilnima.

Naglasila je da se, prema rezultatima jednog istraživanja, čak 44 posto lidera osjeća istrošeno, da je zadržavanje talenata postalo jedno od najvećih izazova organizacija nakon pandemije te da samo 51 posto tvrtki ima učinkovit proces za planiranje i prepoznavanje budućih lidera.

Istraživanja također ukazuju te da je nakon pandemije gotovo dvije trećine zaposlenika zastalo kako bi razmislilo o svojoj životnoj svrsi, a gotovo polovica preispituje svrhu posla kojeg radi.

Za čak 80 posto stručnjaka posao definira njihovu svrhu, a tvrtke u kojoj zaposlenici imaju osjećaj svrhe imaju bolji angažman i zadržavaju zaposlenike, kazala je.  

Ana Soldo naglasila je da je stvaranje uključivog okruženja postalo neophodno u poslovanju te da sadašnji i budući lideri trebaju imati osobine kao što su empatija, poniznost, ustrajnost, spremnost na učenje i budući razvoj te mirno rješavanje problema.

Istaknula je da se od nove generacije lidera očekuje davanje prioriteta aktivnostima koje donose održivost, uz stalno predviđanje budućnosti, čime se organizacija priprema za promjene.

Današnji lideri trebaju voditi organizacije iz srca, biti vjerodostojni i iskreni prema sebi, svjesni svojih kompetencija, zaključila je Ana Soldo.  

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je da promjene koje se događaju svakodnevno, primjerice višestruki rast cijena energenata, teško nazvati samo promjenama, da se može reći da okolnosti u kojem se posluje nisu normalne.

Weber: HUP predlaže povećanje neoporezivog osobnog odbitka

Ulazimo u zadnji kvartal, kvartal budžetiranja, u kojemu moramo planirati podatke i izvješća za sljedeću godinu, a bit će izazovno jer je u ovim okolnostima teško išta smisleno isplanirati, kazala je.

Naglasila je da HUP i dalje radi na ključnim ciljevima te da je to u prvom redu, u pregovorima s Vladom, relaksacija i pružanje okvira sigurnosti za sljedećih barem šest mjeseci, u smislu cijena energenata.

Sljedeći ključni cilj je rješavanje problema nedostatka radne snage, koji se vidi u svim područjima i industrijama, rekla je i nastavila da je ključni element za zadržavanje i vraćanje radne snage - reforma poreza na dohodak, tj. omogućavanje da se radnicima povećaju plaće.

Predlagali smo Vladi te i dalje radimo na povećanju neoporezivog osobnog odbitka s četiri na pet tisuća kuna i smanjenju  stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, kazala je Irena Weber dodavši kako će to imati najveći pozitivni utjecaj, osobito na djelatnike s najnižom plaćom.

Ocijenila je da je demografska situacija i dalje ozbiljna, a podatak da je zadnjih osam godina broj učenika srednjih škola pao za osam posto smatra dramatičnim, upozoravajući da to utječe na tržište rada, mirovinski sustav i BDP.

To je jedno od gorućih pitanja kojim se moramo baviti, zaključila je Irena Weber.

Kongres je nastavljen raspravama o tržišnim izazovima, tehnološkoj (r)evoluciji, ljudima i korporativnoj kulturi te o autentičnosti lidera.