ZAGREB
Hrvatskom turizmu treba više investicija u hotele i kvalitetni smještaj
(Hina/EPA)
Hrvatski turizam se rezultatima jakih turističkih mediteranskih zemalja najprije može približiti s više investicija u hotele i drugi visokokvalitetni smještaj, jer se tu ostvaruje i daleko veća dodana vrijednost nego u drugim kategorijama smještaja, poručio je u utorak analitičar Velimir Šonje s turističkog brifinga HUT-a.
Hrvatska udruga turizma (HUT) uvela je od ove godine formu turističkog brifinga, na kojima će, kako je objasnio direktor te udruge Veljko Ostojić, ugostiti više makroekonomista kako bi dali pogled i analize hrvatskog turizma s ciljem njegovog unapređenja na svim razinama.
Prvi gost bio je Šonje, iz Arhivanalitike, koji je predstavio svoju analizu doprinosa različitih vrsta smještaja dodanoj vrijednosti i gospodarskom razvitku.
Po toj analizi jasno je da jedino hotelski smještaj daje znatno višu dodanu vrijednost, rekao je Šonje, uz napomenu da se analiza temelji na podacima za 2017. i 2018. godinu, kada je u Hrvatskoj bilo nešto malo više od tisuću hotela.
"Nešto nije u redu s tim brojem, jer Hrvatska ima izraziti dugu obalu, puno dulju od Cipra, koji ima ukupno oko 800 hotela. Osim obale, hotele bi mogli graditi i razvijati i u kontinentalnom dijelu zemlje, i to bi sigurno i turizmu i ukupno gospodarstvo donijelo više nego sada", kazao je Šonje.
Iznio je pritom već poznati podatak da turizam s oko 10 milijardi eura prihoda od stranih turista u BDP-u čini oko 20 posto, ali i ono što baš nije poznato, da samo sektorske, turističke tvrtke s oko 20 milijardi kuna prihoda čini oko 5,4 posto BDP-a. To se udvostručuje na oko 11 posto BDP-a kada se turističkim tvrtkama dodaju i prihodi prometa, trgovine i drugih s turizmom povezanih djelatnosti, što je račun satelitske bilance.
"Po svemu tome Hrvatska je dosta specifična među brojnim turističkim zemljama, a možda i najviše po jako malom, tek 16 postotnom udjelu hotelskih u ukupnom broju turističkih kreveta, dok se u njima ostvaruje oko 28 posto ukupnih noćenja. U njima je i sezonalnost manja, s popunjenosti oko 150 dana, nego u drugim oblicima smještaja, gdje je i dvostruko manja. To znači i da je fizička produktivnost tamo veća i tu je veliki potencijal za dalji rast", smatra Šonje.
Kaže i da je turizam heterogena, a ne homogena djelatnost, da se često misli kako je broj noćenja najvažnija mjera za uspjeh turizma, ali je to zapravo produktivnost odnosno bruto dodana ili nova vrijednost koju turizam stvara po zaposlenom.
"Primjerice, sada se u hotelijerstvu ta dodana vrijednost kreće oko 35 tisuća eura po zaposlenom, što je otprilike slično kao u Portugalu i Cipru, no kada se usporedimo s Francuskom, Španjolskom i Italijom, koje su po tome na 50 tisuća eura, vidimo da postoji veliki potencijal da se u idućih deset godina kroz značajne investicije u moderne i napredne kapacitete pokuša dostići taj prag", poručio je Šonje.
Prepreke povećanju broja hotela ne vidi ni u čemu osim "generalno lošoj investicijskoj klimi, iznimno dugim trajanjima procesa priprema projekata i dobivanja građevinskih dozvola, velikim poreznim i drugim opterećenjima".
Smatra kako je tu zapravo moguće nešto učiniti relativno brzo sa sniženjem opterećenja, uz efikasniju administraciju i uvažavanje prostornih planova.
Šonje i Ostojić su više puta naglasili i da ne misle samo na hotele kao visokokvalitetni smještaj, nego i na kampove pa i obiteljski smještaj, koji je uklopljen u neke šire turističke cjeline gdje se nizom usluga koje nude stvara visoka dodana vrijednost.
"Smjer je jasan - trebaju nam novi kapaciteti visoke kategorije u hotelima, ali i u kampovima i obiteljskom smještaju, i to treba biti i u novom strateškom okviru do 2027., koji se počinje izrađivati", poručio je Ostojić, napominjući da su investicije teže ostvarive i zbog poreza, te da bi za veću konkurentnost hrvatskom turizmu ipak trebala stopa PDV-a od 10 posto.
Smatra i da osim poreza, ima još elemenata zbog kojih u hrvatskom turizmu nema investicija koliko bi moglo biti, pogotovo greenfield, a to su pitanje radne snage, radnog zakonodavstva, zemljišnih knjiga, izdavanja građevinskih dozvola i drugi.
"Nismo baš zadovoljni ni izmjenama i dopuna zakona o poticanju ulaganja, koja su sada na e-Savjetovanju, jer ne idu na ruku velikim poduzetnicima s obzirom na prijedlog da im se ukinu mjere poticaja za gradnju ili rekonstrukciju hotela sa 4 zvjezdice. HUT će se o tome očitovati, a vjerujemo i cijeli sektor, jer mislimo da u ovom trenutku hrvatskog turizma to nije najkvalitetniji prijedlog te da treba zadržati bar sadašnje stanje", rekao je Ostojić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
