Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila višak na tekućem računu platne bilance u iznosu od 4,57 milijardi eura, što je za 771 milijun eura, ili 20,3 posto više nego u istom razdoblju lani, a tomu su pridonijela pozitivna kretanja na svim podračunima, posebice usluga zbog daljnjeg rasta prihoda od turizma, pokazuju podaci HNB-a. 

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenim u utorak, doda li se višku na tekućem računu i višak kapitalnog računa platne bilance od 222 milijuna kuna, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2019. ostvaren višak od 4,79 milijardi eura, što je 841 milijun eura više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

"Primjetnom poboljšanju salda pridonijela su pozitivna kretanja na svim podračunima, a posebice u međunarodnoj razmjeni usluga. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu na kraju trećeg tromjesečja iznosio je 4,3 posto BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u cijeloj 2018. godini", ističu analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Također napominju kako je rastu viška na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju ove godine najviše pridonio rast neto izvoza usluga.

Tako je na računu usluga u trećem tromjesečju ostvaren višak od 6,63 milijarde eura, što je za 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani kada je višak iznosio 6,11 milijardu eura. 

"Pozitivan saldo na računu usluga zamjetno se povećao, za 500 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući daljnjem rastu prihoda od turizma. Pritom je rast prihoda od turizma tijekom glavne turističke sezone bio primjetno snažniji negoli godinu prije (9,1 posto nasuprot 5,6 posto)", ističu analitičari središnje banke.

Naime, u trećem je tromjesečju od inozemnih turista ostvaren prihod od 6,64 milijarde eura, što je za 552,6 milijuna eura, ili 9,1 posto više nego u trećem kvartalu prošle godine.

Turistička, pak, potrošnja rezidenata u inozemstvu blago je porasla, za 2,2 posto, na 386,4 milijuna eura. 

Podaci središnje banke za prvih devet mjeseci pokazuju da je prihod od inozemnih turista iznosio 9,45 milijardi eura, što je za 768,9 milijuna eura, ili 8,9 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan prošle godine. 

Neznatno smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom

Pozitivna su kretanja u trećem tromjesečju ove godine zabilježena i na računu roba, na kojem je manjak iznosio 2,36 milijardi eura, što je za 20-ak milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine. 

Analitičari središnje banke napominju kako je na godišnjoj razini zabilježeno neznatno smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 0,9 posto), a u istom razdoblju prethodne godine manjak je bio primjetno porastao (za 7,4 posto).

"Pritom je godišnja stopa rasta robnog izvoza iznosila 7,9 posto, u usporedbi s 8,8 posto ostvarenih u istom razdoblju 2018. godine. Međutim, još se snažnije usporio robni uvoz, pri čemu je zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1 posto, a godinu dana prije bila je 8,2 posto", navodi se u komentaru. 

Po podacima iz platne bilance, hrvatske su tvrtke u trećem tromjesečju ove godine izvezle robe u vrijednosti 3,42 milijarde eura, što je za 248,8 milijuna eura više nego u istom lanjskom razdoblju. 

Istodobno je robni uvoz porastao za 228,1 milijun eura, na 5,78 milijardi eura. 

Na računu primarnog dohotka manjak je u trećem tromjesečju ove godine iznosio 250 milijuna eura, što je za 135 milijuna eura manje nego u trećem lanjskom kvartalu (kada je manjak iznosio 385 milijuna eura). 

Analitičari središnje banke tumače da je manjak na računu primarnog dohtoka smanjen ponajprije zahvaljujući snažnom rastu prihoda od privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. Osim toga, iako u manjoj mjeri, smanjio se negativan saldo dohodaka od portfeljnih ulaganja zbog povećanja prihoda od ulaganja rezidenata u inozemne vrijednosne papire, navode u komentaru.

Po podacima iz platne bilance, na računu sekundarnog dohotka u trećem je kvartalu ostvaren višak u iznosu od 546 milijuna eura, što je za 91 milijun eura više nego u istom lanjskom razdoblju. 

Na računu kapitalnih transakcija višak je povećan za 72 milijuna eura, na 222 milijuna eura. 

"Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u trećem je tromjesečju 2019. primjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 200 milijuna eura), čemu je najviše pridonio snažan rast neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Promatra li se namjena isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima, oko tri petine iznosa odnosile su se na sredstva kapitalne namjene. Istodobno, promatra li se po sektoru krajnjega korisnika, malo više od polovine isplaćenih sredstava iz fondova EU-a odnosilo se na državu. Osim transakcija s proračunom EU-a, povećanju viška na računu sekundarnog dohotka pridonio je i nastavak rasta priljeva od osobnih transfera", ističu analitičari središnje banke.

Povezane vijesti

• HNB: Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance porastao na 5 posto BDP-a
• HNB: Manjak tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,2 milijarde eura
• HNB: Manjak na tekućem računu u drugom kvartalu 667 milijuna eura