Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni pala je u listopadu, nakon gotovo stagnacije u prethodnom mjesecu, a pad je nakon rujanskog uzleta zabilježen i u Hrvatskoj, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.  

Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu je pala za 0,4 posto u odnosu na rujan, kada je prema revidiranom podatku porasla blagih 0,1 posto, izračunali su europski statističari.

U eurozoni je industrijska proizvodnja pala za 0,5 posto u odnosu na mjesec ranije kada je skliznula za revidiranih 0,1 posto.

Daleko najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama EU-a čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao zabilježile su Danska i Grčka, za 2,6 posto. Slijede Latvija i Litva s padom proizvodnje za 2,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu pala 1,3 posto u odnosu na rujan kada je porasla 2,5 posto.

Najviše je pak u listopadu prema mjesecu ranije porasla proizvodnja u Portugalu, za 3,1 posto, te u Sloveniji, za dva posto, i Poljskoj, za 1,1 posto.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i eurozoni u listopada pala proizvodnja kapitalnih roba, za 1,6 odnosno dva posto. Slijede energenti - u EU je njihova proizvodnja pala 0,4 a u eurozoni 0,7 posto.

U ostalim kategorijama proizvoda zabilježen je rast proizvodnje, predvođene trajnim potrošačkim robama, čija je proizvodnja u EU porasla za 1,5 a u eurozoni 1,9 posto.

Ubrzao pad proizvodnje u EU i eurozoni na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u listopadu pala za 1,7 posto, nakon potvrđenog pada za 1,2 posto u mjesecu ranije.

U eurozoni proizvodnja je smanjena 2,2 posto, nakon revidiranog 1,8-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Među zemljama EU-a čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali najviše je ponovno pala industrijska proizvodnja u Njemačkoj, za 6,3 posto, nakon 5,6-postotnog pada u mjesecu ranije.

Slijede Estonija, Rumunjska i Slovačka s padom proizvodnje na godišnjoj razini za po 3,9 posto.

S druge strane, najveći je rast proizvodnje na godišnjoj razini opet bilježila Mađarska, za 6,5 posto. Slijede Irska i Poljska s rastom od 5,9 odnosno 3,4 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla za 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U rujnu je porasla za dva posto na godišnjoj razini, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i u eurozoni na godišnjoj razini pala proizvodnja intermedijarnih dobara, za tri odnosno 3,6 posto. U istom je postotku u eurozoni smanjena i proizvodnja kapitalnih dobara, koja je u EU pala 2,8 posto.

Pala je i proizvodnja energenata, za 2,6 posto u EU i za 2,5 posto u eurozoni.

U oba područja na godišnjoj je razini najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,7 posto.

Povezane vijesti

• Hrvatska uz bok Sloveniji i Rumunjskoj sa snažnim rastom poljoprivredne proizvodnje u 2018.
• Oštar pad španjolske industrijske proizvodnje u ožujku
• Pandemija zakočila potrošnju, povećala nezaposlenost u Rusiji