Europska unija mogla bi pribaviti trećinu novca za fond za oporavak od koronakrize izdanjem zelenih obveznica kako bi privukla ulagače sklone financiranju projekata fokusiranih na zaštitu okoliša, sugerira agencija Standard & Poor's. 

Nekoliko velikih globalnih ulagača podržalo je pozive ekoloških aktivista zemljama EU-a da striktno vode računa o tome da planovi za oporavak budu održivi i da podupiru ciljeve zacrtane Pariškim klimatskim sporazumom.

Investitori su poduprli plan EU-a o osnivanju 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak, budući da će se financirati izdanjem obveznica koje će po sigurnosti konkurirati njemačkima. Odluči li EU još izdati zelene obveznice, plan će biti još atraktivniji, tvrde ulagači.  

S&P procjenjuje da bi se izdanjem zelenih obveznica moglo pribaviti 225 milijardi eura odnosno otprilike trećina ukupnog iznosa. Procjenu temelje na prošlotjednom prijedlogu Europske komisije da se 30 posto novca iz fonda koristi za financiranje klimatski prihvatljivih projekata.

Izdanje europskih obveznica u tako velikom iznosu povećalo bi vrijednost globalnog tržišta zelenih obveznica oko 89 posto, ističe agencija, dodajući da su države širom svijeta do sada izdale zelene obveznice ukupne vrijednosti 53 milijarde dolara.

Zelene obveznice trenutno čine samo 3,7 posto ukupne vrijednosti izdanih obveznica pa je "središnjim bankama i regulatorima teško tražiti od tržišnih sudionika da povećaju zelene portfelje", objasnili su u izvješću objavljenom u srijedu ekonomisti S&P-a.

"Budu li dostupne, zelene sigurne obveznice EU-a mogle bi pomoći ulagačima ali i dužnosnicima da ostvare ciljeve i 'ozelene' portfelje i ekonomiju", naglašavaju.

Ujedno bi potez EU-a ohrabrio privatni sektor da ih i sam počne izdavati, poručuju iz S&P'sa.

Šefica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde naznačila je prošlog tjedna da bi i ECB mogao slijediti zelene ciljeve preko programa kupnje imovine, osmišljenog radi potpore likvidnosti u eurozoni, podsjeća Reuters.

Povezane vijesti

• Pandemija u SAD-u uzrokovala najveći pad emisija stakleničkih plinova u 75 godina
• Ćorić: Do kraja 2024. natječaji putem Fonda od gotovo tri milijarde kune
• Porez na ugljik opasniji za rusko gospodarstvo od sankcija - čelnik Rosnefta