BRUXELLES
EK snizio prognoze rasta za eurozonu i EU
(Hina/EPA)
Europskom gospodarstvu predstoji dulje razdoblje prigušenog rasta i niske inflacije u kontekstu globalnih trgovinskih napetosti koje posebno pogađaju industriju, uz prijetnju prelijevanja slabosti i na uslužni sektor, objavila je u četvrtak Europska komisija, snizivši procjene rasta za eurozonu i EU.
Bruto domaći proizvod (BDP) u 19-članom gospodarstvu eurozone prema najnovijim bi projekcijama EK u ovoj godini trebao porasti 1,1 posto, čime je srpanjska prognoza snižena za 0,1 postotni bod.
U 2020. se očekuje za nijansu viša stopa rasta eurozone, od 1,2 posto. To je ujedno za 0,2 postotna boda manje no što su u EK predvidjeli u ljetnim prognozama. Ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2021. godini, pokazuju nove projekcije EK.
Za EU u cjelini Komisija predviđa stopu rasta od 1,4 posto u 2019., 2020. i 2021. godini. Time je srpanjska procjena za 2020. godinu snižena za 0,2 postotna boda.
Gospodarski izgledi za EU u cjelini pogoršavaju se zbog američko-kineskog trgovinskog rata koji koči globalni rast, konstatiraju u Komisiji. Time posljedično slabe ulaganja i proizvodne aktivnosti u Europi gdje domaća potražnja nije dovoljno jaka da bi potaknula snažniji rast, dodaju .
S obzirom na očekivan kontinuirano slabašan globalni rast, gospodarski rast u Europi ovisit će o snazi sektora više orijentiranih na domaće tržište, drže u Bruxellesu.
"Izazovni put pred nama ne ostavlja nam puno prostora za zadovoljstvo postignutim. Treba upotrijebiti sve instrumente politike kako bi se ojačala otpornost Europe i podupro rast", rekao je Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarska i financijska pitanja, poreze i carine.
Uz trgovinske i geopolitičke napetosti, rast u eurozoni moglo bi prigušiti oštrije od očekivanog usporavanje kineskog gospodarstva, budući da su dosadašnji pokušaji Pekinga da ublaži posljedice trgovinskog rata sa SAD-om polučili slabašne rezultate, smatraju u EK.
U bližem okruženju izdvajaju rizike neuređenog brexita i izraženijeg prelijevanja slabosti u sektoru proizvodnje na sektore orijentirane na domaće tržište.
Kako bi potaknuo gospodarstvo i posustalu inflaciju, donedavni predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi ponovo je na sjednici u rujnu pokrenuo program kupnji obveznica.
EK očekuje da će godišnja inflacija u eurozoni ove godine iznositi 1,2 posto i zadržati se na toj razini i u 2020. Za 2021. predviđaju tek neznatno višu inflaciju, od 1,3 posto. Time stope inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) redom ostaju znatno ispod zacrtanih nešto ispod dva posto.
Za EU u cjelini Komisija očekuje inflaciju od 1,5 posto u ovoj i idućoj godini, dok bi u 2021. trebala blago ubrzati, na 1,7 posto.
Unatoč usporavanju gospodarskog rasta, EK očekuje daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, na 7,6 posto u eurozoni u ovoj godini. U 2020. trebala bi po njihovim procjenama skliznuti na 7,4 posto, te na 7,3 posto u 2021.
U EU bi stopa nezaposlenosti ove godine trebala pasti na 6,3 posto, nakon čega bi se u iduće dvije godine trebala zadržati na 6,2 posto, procjenjuju u Komisiji.
"Otvaranje radnih mjesta u EU pokazuje iznenađujuću otpornost, dijelom i zato što ekonomski trendovi tek s vremenskim odmakom utječu na tržište rada. Drugi je razlog što se težište u zapošljavanju premješta na uslužni sektor", konstatiraju u Komisiji.
"Europsko gospodarstvo do sada je pokazivalo otpornost u manje povoljnom vanjskom okruženju: gospodarske aktivnosti i dalje rastu, otvara se solidan broj radnih mjesta i domaća je potražnja snažna. No, pred nama su možda teška vremena", istaknuo je potpredsjednik EK za financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis.
"Pozivam sve članice EU-a s visokom razinom javnog duga da provode razboritu fiskalnu politiku i da ga usmjere prema nižim razinama", poručio je Dombrovskis.
"One pak zemlje koje imaju dovoljno fiskalnog prostora trebale bi ga sada iskoristiti", dodao je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
