Dvoznamenkasti rast cijena struje i plina za kućanstva u EU

(Hina/EPA)

Kućanstva u EU plaćala su u drugoj polovini 2021. znatno veće račune za plin i struju zbog skoka cijena na veleprodajnim tržištima, potaknutog valom potražnje koji je pokrenuo oporavak gospodarstva od pandemijske krize.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU bila je u drugoj polovini prošle godine viša za 11,3 posto nego u istom razdoblju 2020. i iznosila je 23,7 eura za 100 kilovatsati, utvrdio je Eurostat.

U gotovo istom postotku porasla je i prosječna cijena plina, na 7,8 eura za 100 kilovatsati.

U prvoj polovini godine cijena struje za kućanstva porasla je 2,8 posto, a cijena plina blago je pala u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Europu je prošle jeseni uzdrmala plinska kriza budući da je opskrbu prenapregnuo val potražnje, pokrenut oporavkom gospodarstva od koronakrize i niskom razinom zaliha na početku sezone grijanja.

U ovoj godini novi šok na tržištima plina izazvali su ruska invazija na Ukrajinu i sankcije Rusiji. EU razmatra embargo na uvoz ruske nafte, a neke zemlje traže da se zabrani i uvoz ruskog plina.

Skok u Estoniji

Najviše je u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine poskupjela struja za kućanstva u Estoniji i Švedskoj, za 50 odnosno 49 posto, kada se uključe svi nameti, izračunao je Eurostat.

Slijedi Cipar s rastom cijena za 36 posto.

U Hrvatskoj kućanstva su u drugoj polovini prošle godine plaćala istu cijenu struje kao i u istom razdoblju 2020. godine.

Nižu cijenu struje nego u drugoj polovini 2020. plaćala su samo kućanstva u Slovačkoj i Mađarskoj, za 5,8 odnosno 0,13 posto, navodi Eurostat.

Najnižu prosječnu cijenu struje, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Mađarskoj i Bugarskoj, od 10,01 euro odnosno 10,91 euro za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska s prosječnom cijenom struje za kućanstva od 13,13 eura za 100 kilovatsati. U drugoj polovini 2020. godine iznosila je 13,07 eura.

Najvišu cijenu struje, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Danskoj i Njemačkoj, od 34,48 odnosno 32,34 eura za 100 kilovatsati.

Udvostručeni račun

Kućanstva velike većine zemalja plaćala su u drugoj polovini prošle godine znatno višu cijenu plina nego u istom razdoblju 2020. godine.

Najviše su porasli računi kućanstava u Bugarskoj i Grčkoj, gdje su udvostručeni, kada se uključe svi nameti.

Snažno je porasla i cijena plina za kućanstva u Estoniji, za 82,5 posto.

U Hrvatskoj kućanstva su u drugoj polovini prošle godine plaćala oko pet posto višu cijenu plina nego u istom razdoblju 2020. godine.

Nižu cijenu plina nego u drugoj polovini 2020. godine plaćala su samo kućanstva u Slovačkoj, za 11,9 posto. Češkoj, za 5,0 posto, Portugalu, za 1,3 posto.

Hrvatska je, uz Mađarsku i Litvu, plaćala i najnižu prosječnu cijenu plina, izraženu u eurima, od 3,98 eura za 100 kilovatsati. U drugoj polovini 2020. iznosila je 3,77 eura za 100 kilovatsati.

Najniža je u drugoj polovini prošle godine bila cijena plina za kućanstva u Mađarskoj gdje je iznosila 3,05 eura.

Najvišu su pak cijenu plina plaćala kućanstva u Švedskoj, u prosjeku 18,55 eura za 100 kilovatsati Slijede Danska i Nizozemska s 12,5 odnosno 11 eura za 100 kilovatsati.