Struja je u prvoj polovini godine blago poskupjela za kućanstva u EU, a plin je neznatno pojeftinio, uoči cjenovnog šoka na početku jeseni koji je izazvalo naglo jačanje potražnje paralelno oporavku gospodarstva od koronakrize.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU bila je u prvoj polovini godine viša za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 21,9 eura za 100 kilovatsati, utvrdio je Eurostat u izvješću objavljenom u srijedu.

Prosječna cijena plina neznatno je pak pala, na 6,4 eura za 100 kilovatsati.

U posljednje vrijeme veleprodajne cijene oba energenta značajno su porasle u svim zemljama EU-a, napomenuo je statistički ured, dodavši da će službena statistika za drugu polovinu ove godine biti objavljena u travnju 2022.

Cijene plina naglo su porasle zbog skoka potražnje paralelno oporavku gospodarstva od koronakrize i niskih zaliha na početku sezone grijanja, pa su vlade širom Europe posegnule za hitnim mjerama kako bi ublažile udar na budžete kućanstava.

Skok u Sloveniji

Najviše je u prvih šest mjeseci ove godine poskupila struja za kućanstva u Sloveniji, za 15 posto kada se uključe svi nameti. Znatno poskupljenje zabilježeno je i u Poljskoj i Rumunjskoj, za osam odnosno sedam posto.

U Hrvatskoj kućanstva su u prvoj polovini ove godine plaćala neznatno nižu cijenu struje nego u prvih šest mjeseci prošle godine, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najviše je pojeftinila struja za kućanstva u Nizozemskoj, za 10 posto, najvećim dijelom zbog smanjenih nameta, a zamjetni pad njezinih cijena zabilježen je i na Cipru i u Litvi, za sedam odnosno šest posto.

Najnižu su prosječnu cijenu struje, izraženu u eurima, plaćala kućanstva u Mađarskoj i Bugarskoj, od 10 odnosno 10,2 eura za 100 kilovatsati, te na Malti, od 12,8 eura za 100 kilovatsati.

Najvišu cijenu struje plaćala su pak kućanstva u Njemačkoj, u prosjeku 31,9 eura za 100 kilovatsati, te u Danskoj i Belgiji gdje je iznosila 29 odnosno 27 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su struju u prvoj polovini ove godine u prosjeku 12,9 eura za 100 kilovatsati. U istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila je 13,01 euro.

Eurostat nije raspolagao podacima za Švedsku. 

Jeftiniji plin

Plin je u prvoj polovini godine bio jeftiniji za kućanstva u 20 zemalja EU-a nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Najviše je pojeftinio u Litvi, za 23 posto, a slijede Slovačka i Poljska s padom cijena plina za kućanstva za deset odnosno devet posto.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u prosjeku nekih tri posto nižu cijenu plina nego u prvoj polovini prošle godine.

Skuplji plin nego u prvoj polovini prošle godine plaćala su kućanstva u Danskoj, i to za 19 posto, zbog rasta troškova energije, te ona u Njemačkoj i Luksemburgu, za osam odnosno šest posto, zbog većih nameta.

Najnižu prosječnu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u prvoj polovini godine kućanstva u Litvi, od 2,8 eura za 100 kilovat sati, te u Latviji i Mađarskoj, od 2,8 odnosno tri eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su plin u prosjeku 3,74 eura za 100 kilovatsati.

Najvišu cijenu plina plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj, Danskoj i Portugalu, gdje je iznosila 9,6 odnosno 9,0 i 7,6 eura za 100 kilovatsati.

Razlike u nametima

Porezi i naknade činili su u prvoj polovini godine u EU u prosjeku 39 posto računa za struju i plin, dok je u računima za plin njihov udio iznosio 36 posto, izračunao je Eurostat. 

Najveći su udio nameta u cijeni struje bilježili Danska, od 63 posto, te Njemačka i Portugal, od 51 odnosno 46 posto.

U Hrvatskoj je udio poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva u prvoj polovini ove godine iznosio 22 posto, kao i u Grčkoj.

Najmanji udio nameta u cijeni struje za kućanstva bio je na Malti, gdje je iznosio oko jedan posto, dok ih Irska uopće ne naplaćuje.

U Nizozemskoj udio je negativan budući da ga vlada refundira.

Grčka pak bilježi najniži udio nameta u cijeni plina za kućanstva, od 8,5 posto, a najviši je u Nizozemskoj i Danskoj gdje iznosi 63,6 odnosno 55,9 posto.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u prvoj polovini godine samo PDV na cijenu plina po stopi od 20 posto. Isti je bio udio ukupnih nameta u cijeni tog energenta za kućanstva u Poljskoj i Irskoj.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) čini u prosjeku 15,8 posto ukupne cijene plina. Najniži je bio u Grčkoj, gdje je iznosio 5,1 posto, a najviši u Mađarskoj, koja ga naplaćuje po stopi od 21,1 posto, navodi Eurostat.

Povezane vijesti

• Eurostat: Hrvatska s blagim rastom cijena struje i plina za kućanstva u prvoj polovini 2019.
• Španjolska i Hrvatska s najvećim poskupljenjem plina u EU
• Dvoznamenkasti rast cijena struje i plina za kućanstva u EU