ZAGREB
Dolar oslabio prema košarici valuta, euro blago ojačao
(Hina/EPA)
Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, nakon rasta tjedan dana prije, dok je euro blago ojačao.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,1 posto, na 92,13 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,8 posto, na 110,15 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,1 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1875 dolara.
Trgovci su prošloga tjedna bili neskloni rizičnijoj imovini, strahujući da bi brzo širenje delta varijante koronavirusa moglo ugroziti oporavak gospodarstava, koja već počinju pokazivati naznake slabosti.
Pozornost trgovaca bila je usmjerena na objavu zapisnika s lipanjske sjednice američke središnje banke, koji je pokazao da bi Fed mogao smanjiti vrijednost programa kupnje obveznica do kraja godine.
Stoga su ulagači preusmjerili kapital u valute koje smatraju sigurnijim utočištem, poput jena i švicarskog franka, i u državne obveznice.
"Nesklonost rizičnoj imovini jasno je vidljiva na svim tržištima. Posrijedi je klasično napuštanje rizičnih pozicija na tržištima valuta, odustaje se od lova na visoke prinose i kapital se preusmjerava iz zemalja s manjkom u one s viškom", objasnio je John Marley iz savjetodavne tvrtke forexxtra.
Na tržištima se najviše špekulira o smanjivanju poticaja. Analitičari u anketi Reutersa očekuju da će Fed objaviti strategiju smanjivanja vrijednosti programa kupnje imovine u kolovozu ili rujnu.
Većina prognozira da će Fed početi smanjivati poticaje početkom iduće godine, ali trećina procjenjuje da bi to mogli napraviti već u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju.
Euro je, pak, blago poduprla Europska središnja banka (ECB) podizanjem ciljane razine inflacije u srednjoročnoj perspektivi na dva posto, s dosadašnjih nešto ispod dva posto.
Iako je naglasila da će i više i niže stope inflacije smatrati podjednako nepoželjnima, središnja je banka priznala da bi u razdobljima slabijeg gospodarskog rasta mogla privremeno tolerirati rast cijena veći od zacrtanih dva posto.
Ulagači su to protumačili kao signal da će se nastaviti s poticajnim mjerama i nakon što se oporavak stabilizira.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
