Gotovo trećina tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada, zapošljava strane radnike i to u najvećoj mjeri (80 posto) radnike zanatskih i strukovnih zanimanja, rečeno je na seminaru HGK "Zapošljavanje stranih radnika - novi Zakon o strancima i mjere aktivne politike zapošljavanja".

Najveći broj tvrtki (83 posto) kao najveću prednost zapošljavanja stranih radnika ističe lakše popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, dok im najveće izazove predstavljaju dodatni troškovi kod njihova zapošljavanja i poteškoće iz sfere njihove integracije. Tvrtke ističu i da je do sada administrativni aspekt procesa zapošljavanja stranaca bio dug i složen, pa se nadaju da će se s primjenom novog zakona administrativno rasteretiti poslodavci i radnici. 

Potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz predviđa da će potreba za stranom radnom snagom i dalje rasti, posebno u sektorima graditeljstva, turizma i trgovine.

"Izuzetno je važan adekvatan zakonski okvir koji će osigurati dostupnost radne snage kako bi se podržao gospodarski rast. Posebni fokus u predstojećem razdoblju bit će usmjeren na izradu pravilnika koji će urediti uvjete smještaja za strane radnike",  poručio je Pokaz. 

Jedna od novosti Zakona je ograničenje broja stranih radnika u odnosu na domaće. Za nedeficitarna zanimanja broj domaćih radnika mora činiti bar 16 posto stranih, dok za deficitarna zanimanja broj domaćih mora biti bar osam posto, navode iz HGK. 

Predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje HGK Marko Pekčec naglasio je da bi ta promjena mogla predstavljati izazov agencijama specijaliziranim za zapošljavanje stranih radnika koje se bave i ustupanjem radnika. Očekuje da će doći do porasta zapošljavanja domaćih radnika kako bi si agencije povećale kvotu za strane radnike, što će povećati troškove poslovanja.

"Brine nas i to kako će zadužnice utjecati na cijene usluga agencija za zapošljavanje. Naime, zakon propisuje da poslodavci moraju prije dolaska radnika dostaviti zadužnicu u iznosu jedne prosječne bruto plaće za svakog stranog radnika. Cilj je povećati odgovornost poslodavaca, a to je svakako pozitivno. Pozitivno je i što je povećana učestalost inspekcija kako bi se suzbile nepravilnosti, poput zapošljavanja radnika bez odgovarajućih dozvola ili kvalifikacija", rekao je Pekčec. 

Nakon zakona, čekaju se pravilnici

Odredbe novoga zakona pripisuju i  produženje dozvola za rad i boravak stranih radnika s jedne na tri godine te produljenje dozvola za sezonske radnike sa šest na devet mjeseci, a što poslodavci podržavaju.  

Voditeljica Odjela kadrovskih i općih poslova u tvrtki Kamgrad Kristina Anetić pozdravlja mogućnost da se dozvole za boravak i rad izdaju do tri godine, kao i mogućnost promjene zanimanja kod istog poslodavca. Međutim, po njoj, novi zakon između ostalog ima i dijelove koji bi se tek trebali urediti dodatnim pravilnicima što otvara mogućnost različitih tumačenja i primjena od strane nadležnih institucija do njihovog donošenja. 

Uz ostalo, poslodavci koji zapošljavaju državljane trećih zemalja prema propisima novoga zakona imaju obavezu osiguranja primjerenog smještaja, no precizni uvjeti poput kvadrature ili sanitarnih uvjeta trebaju biti definirani kroz Pravilnik o smještaju stranih radnika, koji još nije donesen. U međuvremenu tvrtke se susreću s različitim tumačenjima zakona, što dovodi do problema u primjeni, primjerice s tretiranjem svih stranih radnika kao sezonskih.

Direktor tvrtke Šimunić promet Marko Šimunić smatra da novi Zakon o strancima ne bi trebao nužno mobilne radnike tretirati kao sezonske. "Zbog prirode posla, mobilni radnici u Hrvatskoj borave kratko, a ako tvrtka osigura adekvatan smještaj na poslovnoj adresi, smatramo da bi radnici trebali moći, kao do sada, biti prijavljeni tamo", kazao je Šimunić. 

Povezane vijesti

• Evo zašto su strani radnici 20 posto skuplji od domaćih
• Stižu kazne za poslodavce koji ne prijave strane radnike
• Na pomolu izmjene Zakona o stranicma, evo koji su sve noviteti