Međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila četiri posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao četvrti mjesec zaredom, dok je prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena inflacija u siječnju bila pet posto, što je najviše u eurozoni, donosi Dnevnik HRT-a.

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u siječnju 2025. stopa inflacije iznosila četiri posto u odnosu na siječanj 2024., dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest prosinac prošle godine, porasla za 0,1 posto.

U listopadu 2024. prekinut je višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, kada je inflacija porasla za 2,2 posto. Trend ubrzanja nastavio se i u studenom, s rastom za 2,8 posto, u prosincu za 3,4 posto, a sada i u siječnju ove godine.

Čak 17 eura za kilogram svježe janjetine. Prodavači dovikuju da to nije mnogo. Koja je cijena danas realna, a koja napuhana? Umorni od uzastopnih poskupljenja posljednje tri godine, brojni građani biraju jeftinije pa i proizvode koje su do prije nekoliko godina izbjegavali.

Danas objavljena stopa inflacije mnoge je iznenadila.

Peti je dan bojkota triju trgovina i triju vrsta proizvoda. Unatoč činjenici da su cijene nekih proizvoda ograničene, potrošači vide da inflacija buja. Smatraju da će se bojkotom napokon spustiti cijene.

- Moram naglasiti da je Vlada svojim mjerama koje provodi, uvidjevši način kako možemo socijalno osjetljive građane zaštitit, proširila broj proizvoda s ograničenim cijenama, a i to je slijed dogovora s trgovcima, proizvođačima, distributerima, tako da vjerujemo da će u idućim mjesecima taj učinak imati pozitivno kretanje na stopu inflacije te je na razini cijele ove godine je zadržati ispod 3 posto, rekao je za HRT Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomiju.

Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,3 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za energiju 4,5 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2024., cijene energije porasle su za 2,2 posto, usluga za 1,4 posto, a komponente hrane, pića i duhana za jedan posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 3,4 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 24. veljače.

Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u siječnju pet posto, ponovno najviša u eurozoni
Najbliže je Hrvatskoj u siječnju po rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjerenom HICP-om, bila Belgija, gdje su uvećane za 4,4 posto.

Granicu od 4,0 posto premašila je i Slovačka rastom cijena za 4,1 posto u odnosu na početak prošle godine, Austrija je imala 3,5 posto, Litva 3,4 posto itd.

Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je Irska, za 1,5 posto.

Slijedi Finska, gdje su uvećane za 1,6 posto, te Malta i Italija s rastom cijena za 1,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

HNB: Ubrzavanju inflacije u siječnju najviše pridonio rast cijena energije

Ubrzavanju ukupne inflacije u siječnju najviše je pridonijelo primjetno ubrzavanje inflacije cijena energije, uglavnom zbog poskupljenja naftnih derivata i električne energije, navodi se u HNB-ovom komentaru o kretanju inflacije objavljenom u ponedjeljak.

"Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije, koja je u najvećoj mjeri rezultat većeg doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji prema harmoniziranom pokazatelju, u siječnju se blago smanjila", navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB).

Povećala se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja

Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja je u siječnju 2025. blago ubrzala na 2,5 posto s 2,4 posto u prosincu te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u siječnju povećala u odnosu na prosinac, napominju.

Iz središnje banke ističu da je ubrzavanju ukupne inflacije u siječnju najviše pridonijelo primjetno ubrzavanje inflacije cijena energije, na 5,3 posto s 2,4 posto u prosincu, uglavnom zbog poskupljenja naftnih derivata i električne energije.

Osim toga, znatno se ubrzala inflacija cijena usluga, na 8,2 sa 7,7 posto u prosincu, dok se inflacija cijena hrane tek blago ubrzala, na 5,4 posto s 5,3 posto u prosincu. Za razliku od toga, navode iz HNB-a, inflacija cijena industrijskih proizvoda se u siječnju blago usporila, na 0,6 posto s 0,8 posto u prosincu.

Usluge i dalje komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja

"Unatoč usporavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija se ubrzala sa 4,6 posto u prosincu na 4,7 posto u siječnju, kao rezultat daljnjeg ubrzavanja inflacije cijena usluga koje i dalje nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj", kažu HNB-ovi analitičari.

Pritom, ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od pet posto usluge pridonose s 2,6 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova, napominju.

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca, s 4,5 posto u prosincu na pet posto u siječnju, kažu iz HNB-a, ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec, to jest tekućoj inflaciji, ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine, tzv. baznim učincima.

"Ubrzavanje inflacije ostvareno u siječnju 2025. tako ponajviše odražava tekuće inflatorne pritiske, napose kod energije i usluga, a u manjoj mjeri i nepovoljne bazne učinke kod svih komponenata osim usluga. Mjesečna inflacija cijena svih glavnih komponenata inflacije (osim industrijskih proizvoda) u siječnju je bila iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti", piše u HNB-ovom komentaru, a javlja Dnevnik HRT-a.

Cijeli prilog dostupan je ovdje.

Povezane vijesti

• Rektor pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, prof. dr. sc. Marinko Škare najavljuje daljnje drastično poskupljenje hrane
• "Hrvati troše kao ludi". Potrošnja u zadnjem tjednu travnja viša za 37 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
• Stopa inflacije ponovo skliznula, na najnižoj je razini od 2021.