Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u prosincu, odražavajući zadovoljstvo narudžbama u građevinskom sektoru, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije.  

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 0,9 bodova u odnosu na studeni, na 107,2 boda.

Najviše se u prošlom mjesecu poboljšalo raspoloženje među čelnicima u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 8,7 bodova. Knjige narudžbi znatno su po ocjeni menadžera poboljšane u odnosu na studeni, uz rast odgovarajućeg indeksa za gotovo šest bodova.

Pojačana potražnja za građevinskim radovima rezultirala je znatno opsežnijim planovima zapošljavanja, iskazanim u rastu indeksa za 11,6 bodova. 

Optimističniji su u vrijeme blagdana na kraju godine bili i čelnici u maloprodaji, uz rast indeksa za 2,3 boda u odnosu na studeni.

Dobro raspoloženje signalizirali su i menadžeri u uslužnom i industrijskom sektoru, čiji su indeksi u prosincu porasli za 1,6 odnosno 1,3 boda.

Potrošači su pak pokazali izraženiji pesimizam, iskazan u padu indeksa za 1,4 boda. Njihova ocjena financijskim prilikama u kućanstvu unatrag godinu dana zamjetno je pogoršana u odnosu na studeni, prema padu indeksa za 3,5 bodova.  

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju slabiji tempo zapošljavanja u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 3,8 bodova u donosu na studeni. Neizvjesnost u poslovanju produbljena je po njihovoj ocjeni u odnosu na studeni, prema rastu indeksa EUI za tri boda.

Sumorno raspoloženje u Europi

Indeks ESI u 20-članoj eurozoni pao je u prosincu za 1,9 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 93,7 bodova.

Gotovo isti pad bilježio je i ESI na razini EU-a, kliznuvši na 94,5 bodova.

Najviše se i u eurozoni i u EU pogoršalo raspoloženje u industriji, prema padu indeksa za 2,7 odnosno za 2,2 boda u odnosu na studeni.

Zamjetno su pesimističniji i potrošači, uz pad indeksa za jedan bod u eurozoni i za 0,7 bodova u EU.

Blago je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, a u maloprodaji zadržalo se na razini studenog, utvrdila je EK.

Poboljšana su tek očekivanja u uslužnom sektoru, prema rastu indeksa na oba područja za 0,6 bodova u odnosu na studeni.

Indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika o zapošljavanju (EEI) porastao je u prosincu za 1,1 bod i u eurozoni i u EU. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je pak u odnosu na studeni, prema padu indeksa EUI za 1,3 boda u zoni primjene zajedničke europske valute i za jedan bod u EU.

U skupini vodećih gospodarstava daleko se najviše pogoršalo raspoloženje u Francuskoj, iskazano padom ESI-ja za tri boda u odnosu na studeni. Slijedi Njemačka s padom indeksa za 2,5 bodova. Pogoršanje je bilježila i Italija, prema padu indeksa za 1,1 bod.

U skupini 'velikih' izraženiji optimizam iskazala je tek Španjolska, prema rastu indeksa za 0,9 bodova.

Povezane vijesti

• Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo potonula, prate pogoršanje u EU i eurozoni
• EK: ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšana, očekuje se pojačano zapošljavanje
• Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u rujnu blizu pretpandemijske razine