Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na kraju 2024. godine u evidenciji je imao 1.708.872 osiguranika, što je za 59.995 ili 3,64 posto više nego krajem 2023. godine, pokazuju prvi podaci tog zavoda objavljeni u utorak.

Broj osiguranika krajem prosinca bio je za 101.138 ili 6,29 posto veći u odnosu na 31. prosinca 2022. godine, dok je u odnosu na prosinac 2021. godine broj osiguranika skočio za 137.200 ili 8,73 posto, piše u objavi na HZMO-ovoj internetskoj stranici.

Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima, najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju 2024. evidentiran je u trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, 252.550, prerađivačkoj industriji, 250.261, građevinarstvu, 152.345, te obrazovanju, 129.171.

U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika zabilježen je u građevinarstvu, 11.264, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 7.364, trgovini, za 7.029, te javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju, za 6.331.

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je tako krajem prošle godine brojala 121.374 osiguranika, a javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 125.947.

Ako se brojke usporede s onima prije dvije godine, to jest s kraja 2022., sada je u građevinarstvu 20.891 osiguranik više. Pozitivan rast bilježi se i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, za 11.096, kao i u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu, za 9.839 osiguranika.

Kako pokazuju HZMO-ovi podaci, tri značajnija područja djelatnosti koja su zabilježila pad broja osiguranika u odnosu na kraj 2023. su prerađivačka industrija, za 614, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, za 141, na 57.455, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, koje su krajem 2024. brojale 40.831 osiguranika ili 135 manje.

Povezane vijesti

• Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u EU
• Stanje na tržištima rada znatno će se pogoršati pred kraj godine - ILO
• Rast BDP-a znači minimalno između 20 tisuća i 30 tisuća novih radnih mjesta