Godina na izmaku počela je spektakularno – najavom Pavla Vujnovca o namjeri preuzimanja Fortenove. Iako su nesankcionirani dioničari, odnosno imatelji depozitarskih prava, na skupštini prihvatili Vujnovčev plan s 97 posto glasova, zaredale su optužbe da "nakon Todorića dobivamo novog Todorića" i da će vrijedne hrvatske tvrtke opet biti u vlasništvu jednog čovjeka.

No, Europska je komisija u lipnju odobrila plan preuzimanja da bi u srpnju iz Fortenove izvijestili da u njezinom vlasništvu više nema ruskog kapitala ni sankcioniranih dioničara te da je većinski dioničar službeno postao Open Pass LTD Pavla Vujnovca, dok se manjinskim dioničarima omogućava da prodaju svoj udio ako žele.

Fortenovin agrobiznis

Fortenova je nastavila puniti novinske stupce i zbog obveze prodaje poduzeća iz svoje poljoprivredne divizije, što je bio uvjet američkog HPS fonda za refinanciranje duga po obveznicama od 1,2 milijarde dolara. Oglašena je prodaja Belja, Vupika i PIK-a Vrbovec, a ponude su dostavili osječki Žito i koprivnička Podravka, koja nije skrivala namjere za preuzimanjem Fortenovinog agrobiznisa jer se na Zagrebačkoj burzi pohvalila da je zainteresirana za kupnju spomenutih kompanija.

Tvrtke su u konačnici i prodane Podravki za 303 milijuna eura, i svi su bili zadovoljni što hrvatske poljoprivredne tvrtke ostaju u hrvatskom vlasništvu.

Dokapitalizacija Petrokemije

Ali je zato jedna druga tvrtka zamalo "iskliznula" iz državnog vlasništva, a riječ je o kutinskoj Petrokemiji. Nakon što je proljetos završio proces dokapitalizacije, u kojemu su država i turski suvlasnik Yildirim grupa trebali uplatiti dogovorene iznose s obzirom na vlasnički udio, ispostavilo se da je država u tom procesu izgubila tzv. kontrolni paket od 25 posto plus jedne dionice.

Na to je javnost upozorio Sindikat energetike, kemije i nemetala, a naknadno se utvrdilo da su Turci umjesto 75 milijuna eura uplatili čak 189 milijuna, a država samo 12 milijuna, čime je njezin udio u vlasništvu pao na 20 posto. U međuvremenu je postignut dogovor s Turcima, koji su povukli dio uplaćenih sredstva i država je vratila kontrolni paket na zadovoljstvo sindikata, a ugovor o dokapitalizaciji je svečano potpisan sredinom prosinca.

Varteks u stečaju

Za razliku od kutinske tvornice umjetnih gnojiva, varaždinska tvornica tekstila nije imala sreće ni s dioničarima ni s dugovima. Nakon 106 godina rada Varteks je sredinom srpnja otišao u stečaj, a radnici su dali potporu Upravi Varteksa za pokretanje stečaja jer smatraju da je to jedini način da im se isplate zaostale plaće i možda nastavi proizvodnja.

Vjerovnici, a posebno oni najveći, Zaba i HABOR, očekuju naplatu potraživanja od vrijedne Varteksove imovine – nekretnina u Varaždinu, Gornjem Kućanu, Biškupcu i na zagrebačkoj Trešnjevci; u Srbiji stana u Knez Mihailovoj u središtu Beograda i obiteljske stambene zgrade u Zemunu te poslovnih prostora i trgovina u Šidu, Vranju i Priboju, a u BiH zgrada, kuća i poslovnih prostora u Travniku i Novom Travniku.

Novi Croatia Airlines

Svoju imovinu zato nije morala prodavati Croatia Airlines. Štoviše, nacionalni zračni prijevoznik od ove godine obnavlja cjelokupnu flotu novim Airbusevima A220.

Direktno iz kanadske tvornice u Zagreb je usred ljeta sletio prvi od naručenih zrakoplova, a drugi prije 10-ak dana. Posao je vrijedan 500 milijuna eura za ukupno 15 aviona. Croatia Airlines je inače promijenila i logotip, a razliku od prijašnjeg vide samo grafički dizajneri.

JANAF izbačen iz igre

Jadranski naftovod nije uspio dogovoriti dobar posao u inozemstvu. Nudili smo se Slovacima i Mađarima da im transportiramo naftu za MOL-ove rafinerije u tim zemljama, jer je Ukrajini dozlogrdilo da ruska nafta ide preko njezina teritorija, no Mađari su to odbili uz salve uvreda na naš račun, poput one da smo "tranzitno nepouzdana zemlja i da ćemo im trostruko naplatiti transport. Na kraju su postigli dogovor s Rusima o preuzimanju nafte na bjeloruskoj granici, a Janaf izbacili iz igre.

Porez na nekretnine

Iako će na snagu stupiti tek iduće godine, cijelu 2024. obilježio je porez na nekretnine. Suprotno očekivanjima da će se porez uvoditi na vrijednost nekretnine, Vlada se odlučila za mekšu varijantu oporezovanjem površine, odnosno četvornih metara. Premda je objašnjenje glasilo da je porez na nekretnine u stvari modificirani porez na kuće za odmor, ipak ima velika razlika – porez na vikendice bio je opcionalan za jedinice lokalne samouprave, dok porez na nekretnine postaje obavezan jer je određen u rasponu od 60 eurocenti do osam eura po "kvadratu".

Time će se, kažu u Vladi, natjerati vlasnike praznih stanova da ih daju u najam jer će u protivnom morati platiti porez. Osim toga, astronomski je povećan paušal za turističke krevete uz čitav niz rigoroznih uvjeta ako želite iznajmljivati apartman u stambenoj zgradi.

Plaće u javnom sektoru

Bez ikakvih uvjeta, a kamoli rigoroznih, Vlada je mjesec i pol dan uoči parlamentarnih izbora astronomski podigla plaće u državnim i javnim službama u prosjeku za 30 posto, što je državni proračun olakšalo za 1,63 milijarde eura. Učitelji i znanstvenici još nisu zadovoljni tim povećanjima pa su nedavno organizirali adventski prosvjed u Zagrebu. Traže veće koeficijente i protive se ocjenjivanju nastavnika jer će se, kažu, u zbornicama gledati preko nišana.

Zaštićeni najmoprimci

Hrvatska država je ove godine konačno odlučila riješiti problem zaštićenih stanara ili bolje rečeno problem povrata oduzete imovine bivšim vlasnicima, što je morala napraviti nakon presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo. Stanarima koji žive u nacionaliziranim stanovima se od Nove godine ukida status zaštićenog najmoprimca te će morati iseliti iz takvih stanova, ali im je država zato osigurala ukupno pet mjera za rješavanje stambenog pitanja.

S druge strane, Vlada ovim zakonom nastoji obeštetiti vlasnike stanova kroz pravo na povrat imovine ili isplatu tržišne najamnine. U udruzi vlasnika oduzetih stanova "Vlasništvo i posjed" procjenjuju da takvih stanova u Hrvatskoj nema više od 1.500.

U istoj udruzi također navode da su bivši stanari ovakvim zakonskim rješenjem osvojili "jackpot" jer će doživotno stanovati u državnim novoizgrađenim ili novoadaptiranim stanovima po cijeni najma od dva eura po metru četvornom, ako ga žele otkupiti cijena "kvadrata" iznosit će im oko 1.150 eura sa maksimalno 30 posto popusta na period od 20 godina bez kamata!

Cijene vrište

Ako je išta obilježilo ovu godinu, to je svakako – inflacija! Koliko se god Vlada trudila da je ne primijeti, cijene u trgovinama vrište na sav glas. Inflatorna godina počela nam je prilično sumorno – stopa inflacije prva tri mjeseca držala se na razini od 4,1 posto bez naznaka popuštanja, da bi od travnja počelo njezino usporavanje, što znači da su cijene nastavile rasti, ali slabijim tempom.

I sve je bilo dobro do listopada kad je inflacija opet ubrzala, a zna se i zbog čega – zbog poskupljenja plina i struje, najprije za 6,5 posto, a od Nove godine za još 3,5 posto. No, vjetar u leđa inflaciji nisu dale samo cijene energenata, nego konstantan rast cijena hrane, a posebno usluga na koje otpada polovica rasta inflacije. Rastu cijena itekako su kumovali i trgovci svojim maržama.

Rast BDP-a

Hrvatska je tako po dva makroekonomska pokazatelja ove godine bila na vrhu Europe – po stopi inflacije i po gospodarskom rastu. No, Eurostat je počeo koristiti još jedan pokazatelj blagostanja ili životnog standarda, a to je stvarna individualna potrošnja. Po tome smo na dnu Europske unije. Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković je hrvatsku ekonomiju stoga usporedio s bodibilderom: napuhani mišići upitne snage.

BDP nam raste zbog tsunamija europskih sredstava i periodičnog rasta minimalca koji izluđuje poslodavce, a tu je i 16 milijardi eura prihoda od još jedne rekordne sezone koju je obilježila rupa u broju dolazaka usred špice. A u uvjetima pojačane potrošnje domicilnog stanovništva i turista te stalnog priljeva novca iz Bruxellesa, ne možemo očekivati nisku inflaciju, kaže ekonomska logika.

Narodne obveznice i trezorci

Ipak, Hrvatska je zemlja stabilnih javnih financija, što i mora biti ukoliko želi postati članica prestižnog OECD-a. To potvrđuju više nego uspješna izdanja državnih vrijednosnih papira koja su prvi put u povijesti samostalne Hrvatske namijenjena i građanima, a ne samo institucionalnim ulagačima.

U ukupno sedam izdanja državnih vrijednosnica – dva narodnih obveznica i pet narodnih trezorskh zapisa – sudjelovalo je 200 tisuća građana koji su državi posudili šest milijardi eura svoje štednje, a 90 milijuna eura kamate isplaćeno je građanima umjesto bankama.

Vrhunski A kreditni rejting

Stabilnost javnih financija i zamjetan ekonomski rast u konačnici su prepoznale sve tri svjetske rejting agencije dodijelivši Hrvatskoj u ovoj godini najviši investicijski A kreditni rejting. Hrvatska se time našla među 40-ak zemalja svijeta s vrhunskim A rejtingom, a prije samo sedam godina bila je među prvih 80, a ujedno je i jedina kojoj je Moody’s u manje od dvije i pol godine podignuo rejting za čak četiri stupnja. Visok kreditni rejting utječe na pad premije rizika svake države, tj. na pad sveukupnih kamatnih stopa po kojima se država zadužuje.

Kako banke u određivanju visine kamatne stope, uz ostalo, zaračunavaju i premiju na rizik države, s padom premije rizika trebale bi pasti i kamate za građane i poduzeća zbog smanjenog rizika države. Osim toga, A rejting je izuzetno važan investitorima kao pokazatelj u koje zemlje bi bilo dobro ulagati, jer što je rejting države viši, to je ona stabilnija za strana ulaganja.

Fiskalizacija napojnica

Kod stabilnih i urednih financija potrebno je omogućiti i fiskalizaciju napojnica te njihovo plaćanje putem kartica, no izgleda da za takvu mogućnost nisu zainteresirani ni gosti ni konobari, kojima fiskalizacija napojnica otežava rad i oduzima vrijeme. Trebali bismo imati zaposlenu osobu koja će konobarima samo fiskalizirati napojnice, pojadali su se ugostitelji.

Dio djelatnika sam izbjegava ovu opciju jer ne žele da im poslodavac vidi koliko primaju napojnica iz straha da će im smanjiti plaću, dio skriva stvarna primanja, a dio ne želi platiti porez na tu dodatnu dobit. Pa je fiskalizacija napojnica neslavno propala.

Luka Rijeka

Luka Rijeka od ove godine ima nove, 138 metara impozantne dizalice koje je dopremio danski Maersk, na koji otpada 18 posto svjetskog kontejnerskog prometa, a u sklopu izgradnje kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, što je najveća investicija u povijesti riječke luke. Terminal bi trebao biti otvoren iduće godine.

U Maersku kažu da cijeli Jadran, uključujući Koper i Rijeku, vide kao strateški koridor za opskrbljivanje europskih uvoznika i izvoznika, i to ne kao alternativni, nego kao glavni koridor za Europu. Novi terminal u riječkoj luci trebao bi biti najmoderniji na Jadranu, a ukupna vrijednost procjenjuje se na 380 milijuna eura.

Afrička svinjska kuga

Pri kraju godine skoro smo zaboravili na nesretne slavonske svinjogojce koji su početkom godine traktorima prosvjedovali nezadovoljni načinom na koji je Vlada rješavala problem afričke svinjske kuge. Seljaci su tražili svinjokolju i promet mesom, a Vlada im poručivala da to u ovom trenutku "promptno nije moguće" i brigu s Banskih dvora prebacivala na Europsku komisiju koja je u konačnici to i dopustila. U međuvremenu je Vlada financijski obeštetila svinjogojce.

Rekordna potrošnja struje

Za kraj navedimo da smo ove godine oborili još jedan rekord, i to u potrošnji struje. Dana 10. srpnja, između 21 i 22 sata, usred toplinskog vala ostvarili smo potrošnju od 3.337 megavatsati, dok je ukupna dnevna potrošnja struje jučer iznosila 67.406 megavatsati. Usporedbe radi, rekordna potrošnja struje prošle je godine ostvarena tek 23. kolovoza kada je maksimalna satna potrošnja iznosila 3.189 megavatsati.

Prije klimatskih promjena rekordnu potrošnju struje bilježili smo isključivo u zimskim mjesecima zbog potrebe grijanja. Tako je zbog iznimno niskih temperatura 16. prosinca 2010. ostvarena rekordna dnevna potrošnja električne energije od 63.400 megavatsati, a tog je dana u 18 sati ostvareno i najveće vršno opterećenje elektroenergetskog sustava od 3.121 megavatsat.

Zadnjih godina se promijenio trend pa rekorde u potrošnji obaramo u ljetnim mjesecima, kada zbog nesnosnih vrućina trošimo ogromne količine energije za rashlađivanje, a tu su i brojni turisti koji itekako utječu na rast potrošnje električne energije.

Povezane vijesti

• Dr. sc. MARINKO ŠKARE: Nekretninski biznis opet bi se mogao urušiti kao kuća od karata
• Eurostat: godišnja stopa inflacije u EU i eurozoni u listopadu oslabila; u Hrvatskoj nepromijenjena
• PULSKI PROF. DR. SC. MARINKO ŠKARE UPOZORAVA: Uzroci inflacije su ljudska pohlepa i divljanje financijskih tržišta