Hrvatska se time svrstava među vodeće zemlje u svijetu po broju nekretnina u privatnom vlasništvu, no veliki broj praznih stanova potiče rasprave o mogućim rješenjima, uključujući uvođenje poreza na nekretnine.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, ističe kako u mnogim novogradnjama stanovi ostaju prazni, bez ikakve aktivnosti, a ponekad su povezani s pravnim problemima ili vlasništvom države i lokalnih uprava. 

Unatoč velikom broju stanova, pristupačnost stambenog prostora predstavlja problem za mnoge građane. Marko Krištof, bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za statistiku, naglašava da je problem u tome što je gotovo svaki treći stan prazan, dok cijene nekretnina kontinuirano rastu, čineći pronalazak stana za život ili najam sve težim. 

Na razini cijele Hrvatske, oko 150.000 kućanstava živi u podstanarstvu. Međutim, stručnjaci vjeruju da je taj broj znatno veći, s obzirom na mnoge koji žive u nereguliranim stanovima, bez službenog ugovora o najmu. Poseban problem podstanarima stvaraju obalni gradovi i otoci, gdje se stanovi najčešće iznajmljuju turistima. Također, tijekom turističke sezone, od četvrtog do devetog mjeseca, cijene najma drastično rastu, a podstanari su prisiljeni iseliti ili pronaći privremeni smještaj.

Jedno od predloženih rješenja za bolje upravljanje praznim nekretninama je uvođenje poreza na nekretnine. Zagovornici poreza, poput Igora Šlosara iz Centra za javne politike i ekonomske analize, ističu kako jer bi se više opteretili oni koji posjeduju veći broj nekretnina. Prema njegovim riječima, vlasnici desetaka nekretnina na obali trenutno minimalno ulažu u njih, ali ostvaruju velike prihode kroz iznajmljivanje, bez većeg poreznog opterećenja.

Kritičari trenutne situacije smatraju kako porez na nekretnine može potaknuti pravedniju raspodjelu stambenog prostora, povećati dostupnost stanova za najam i kupovinu te spriječiti vlasnike da prazne stanove koriste samo kao investiciju. Ipak, mnogi vlasnici nekretnina na obali koriste ih isključivo za turistički najam, osobito tijekom ljetnih mjeseci, dok ostatak godine kuće i stanovi ostaju prazni.

Šlosar također ističe da trenutni sustav potiče masovni turizam niskim poreznim opterećenjem. On tvrdi da bi bilo pravednije razlikovati vlasnike koji imaju jednu ili dvije nekretnine u ruralnim dijelovima ili na otocima, od onih koji posjeduju desetke apartmana.

Mnogi stručnjaci smatraju da ako bi se uveo porez prema stvarnoj vrijednosti nekretnine, vlasnici bi se poticali na bolje iskorištavanje praznih prostora, na primjer, prodajom ili iznajmljivanjem po pristupačnim cijenama. Ranilović i Šlosar naglašavaju važnost lokalne uprave u upravljanju nekretninama i održivom razvoju gradova, kako bi se osiguralo da stambeni prostor bude dostupan svima, a prazne nekretnine postanu korisne zajednici.

U konačnici, dok jedni smatraju da bi porez mogao osigurati pravedniju raspodjelu i bolju dostupnost stanova, drugi strahuju od dodatnog poreznog opterećenja i mogućih negativnih učinaka na tržište nekretnina.

Cijeli prilog dostupan je ovdje.