Ilustracija (Pexels)
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je dolar oslabio jer su porasla očekivanja da će američka središnja banka u rujnu smanjiti kamatne stope.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 0,6 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, oko 0,3 posto.
Tako većina burzovnih indeksa prati jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks 1,04 posto, S&P 500 oko 1,7, a Nasdaq indeks 2,4 posto.
Rast indeksa potaknuli su bolji nego što se očekivalo podaci o proizvođačkim cijenama.
U srpnju su te cijene porasle 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasle 2,2 posto, znatno sporije u odnosu na 2,7 posto u lipnju.
To ukazuje na popuštanje inflacijskih pritisaka, pa se otvara prostor američkoj središnjoj banci za smanjenje kamatnih stopa.
Zahvaljujući tome, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 55 posto izgleda da će Fed u rujnu smanjiti kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, dok su prije izvješća o proizvođačkim cijenama ti izgledi iznosili manje od 50 posto.
„Izvješće o proizvođačkim cijenama pokazuje da je Fed odradio odličan posao po pitanju smanjenja inflacije i da bi smanjenje kamata moglo uslijediti uskoro. No, u srijedu će biti objavljeno još važnije izvješće o potrošačkim cijenama. Bilo koja brojka mogla bi znatno utjecati na smjer tržišta”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.
Slabost kineskog gospodarstva
Podršku tržištima pruža i neočekivana odluka središnje banke Novog Zelanda o smanjuju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 5,25 posto. To je prvo smanjenje kamata te banke od 2020. godine.
S druge strane, loše na tržišta utječu slabi podaci iz kineskog gospodarstva, koji ukazuju na usporavanje rasta.
Jutros je objavljeno da su kineske banke u srpnju izdale kredite u iznosu od 260 milijardi juana, oko 80 posto manje nego mjesec dana prije.
To ukazuje na slabost potražnje za kreditima, ali i na to da građani očekuju daljnje smanjenje kamatnih stopa središnje banke prije nego što se zaduže.
Ulagače je zabrinula i vijest da će japanski premijer Fumio Kishida u rujnu odstupiti s čela vladajuće stranke, čime će završiti njegov trogodišnji mandat, koji su obilježili politički skandali i rast inflacije.
Dolar oštro pao, cijene nafte porasle
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, nakon izvješća o proizvođačkim cijenama.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,08 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 147,15 na 146,50 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0990 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0930 dolara.
Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,48 posto, na 81,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,55 posto, na 78,80 dolara.