Ilustracija (Pixabay)
Na europskim su burzama u srijedu ujutro burzovni indeksi porasli, kao i na Wall Streetu dan prije, dok ulagači čekaju nekoliko važnih gospodarskih izvješća.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,56 posto, na 8.280 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,35 posto, na 17.875 bodova, a pariški CAC 0,63 posto, na 7.320 bodova.
U fokusu ulagača bit će danas izvješće Eurostata o bruto domaćem proizvodu (BDP) u eurozoni u drugom tromjesečju, kao i izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u u srpnju.
I na većini azijskih burzi indeksi su porasli. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, oko 0,5 posto.
Tako većina burzovnih indeksa prati jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks 1,04 posto, S&P 500 oko 1,7, a Nasdaq indeks 2,4 posto.
Rast indeksa potaknuli su bolji nego što se očekivalo podaci o proizvođačkim cijenama.
U srpnju su te cijene porasle 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini porasle 2,2 posto, znatno sporije u odnosu na 2,7 posto u lipnju.
To ukazuje na popuštanje inflacijskih pritisaka, pa se otvara prostor američkoj središnjoj banci za smanjenje kamatnih stopa.
Zahvaljujući tome, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 55 posto izgleda da će Fed u rujnu smanjiti kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, dok su prije izvješća o proizvođačkim cijenama ti izgledi iznosili manje od 50 posto.
„Izvješće o proizvođačkim cijenama pokazuje da je Fed odradio odličan posao po pitanju smanjenja inflacije i da bi smanjenje kamata moglo uslijediti uskoro. No, u srijedu će biti objavljeno još važnije izvješće o potrošačkim cijenama. Bilo koja brojka mogla bi znatno utjecati na smjer tržišta”, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.
Slabost kineskog gospodarstva
Podršku tržištima pruža i neočekivana odluka središnje banke Novog Zelanda o smanjuju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 5,25 posto. To je prvo smanjenje kamata te banke od 2020. godine.
S druge strane, loše na tržišta utječu slabi podaci iz kineskog gospodarstva, koji ukazuju na usporavanje rasta.
Jutros je objavljeno da su kineske banke u srpnju izdale kredite u iznosu od 260 milijardi juana, oko 80 posto manje nego mjesec dana prije.
To ukazuje na slabost potražnje za kreditima, ali i na to da građani očekuju daljnje smanjenje kamatnih stopa središnje banke prije nego što se zaduže.
Ulagače je zabrinula i vijest da će japanski premijer Fumio Kishida u rujnu odstupiti s čela vladajuće stranke, čime će završiti njegov trogodišnji mandat, koji su obilježili politički skandali i rast inflacije.