Budući da je Europska središnja banka donijela odluku o spuštanju ključnih stopa za 25 baznih bodova od 12. lipnja, čime se otvara put i za pad tržišnih kamatnih stopa, banke smo pitali hoće li sniziti kamate na novoodobrene, ali i postojeće kredite u otplati građanima i poduzećima.

S obzirom na to da na odluke ECB-a prvo reagira međubankarska stopa euribor, koja je u bazi dijela kredita u otplati, i to prije svega tvrtkama, zanimalo nas je koliko je takvih kredita u portfelju banaka koji su dakle ugovoreni uz promjenjivu stopu i euribor, a koji bi odmah trebali reagirati i čiji bi platitelji već od srpnja mogli osjetiti olakšanje na ratama.

Sveukupno, za očekivati je da se za većinu kredita ugovorenih s građanima ništa neće promijeniti jer je većina stambenih i gotovinskih kredita stanovništvu, oko dvije trećine, ugovorena uz fiksnu stopu. Oni nisu osjetili ni kad su kamate rasle, a neće ni sad kad tržišne krenu padati.

Promjenu će osjetiti oni koji otplaćuju kredite ugovorene uz promjenjive stope, no razlika je, je li u bazi te promjenjive stope euribor, međubankarska kamatna stopa u eurozoni ili pak domaći NRS (nacionalna referentna stopa).

Euribor odmah odražava kretanje ključnih stopa ECB-a, ali i očekivanja, pa je već neko vrijeme u vrlo blagom padu, i to bi se uskoro trebalo prenijeti na te kredite, pogotovo ako ECB nastavi rezati ključnu stopu, a to se i očekuje.

Narodni trezorci

Promjenjive stope uz euribor imaju prvenstveno poduzeća: oko polovica njih otplaćuje upravo takve kredite, te bi oni vrlo brzo trebali osjetiti olakšanje. S druge strane, NRS se formira temeljem kretanja cijene izvora banaka na domaćem tržištu, odnosno kamata na depozite.

Kako su one sada u blagom porastu, jer se banke ipak bore za depozite, i to s državom koja štedišama odvlači pažnju narodnim trezorcima, promjenjive kamate koje u temelju imaju NRS još će i rasti, što će pogoditi i dio građana koji otplaćuju takve kredite.

To je i HNB potvrdio u publikaciji Financijska stabilnost, no uz zaključak da će tu porast, ako ga bude, biti blag i uz ograničeni domet s obzirom na to da tih kredita s još dugim preostalim rokom otplate nema puno.

Sve ovo do sada rečeno odnosilo se na kredite u otplati. Što se tiče novougovorenih, budućih, jasno je da kamate tu više ne bi trebale rasti, a ako će ECB nastaviti rezati ključne stope, a takva su očekivanja, s nekim vremenskim pomakom morale bi ih slijediti i domaće kamate na kredite. No, banke za sada ne žele istrčavati.

Iz Zagrebačke banke su jasno poručili da odluka ECB-a o spuštanju ključnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova od 12. lipnja općenito neće značajno utjecati na kredite izdane s njihove strane, s obzirom na to da je, kažu, većina njih ugovorena uz fiksnu kamatnu stopu.

Krediti pak građana i tvrtki čiji su krediti odobreni uz varijabilnu kamatnu stopu vezanu uz euribor revidirat će se sukladno uvjetima u potpisanoj kreditnoj dokumentaciji, kaže Zaba.

OTP banka kaže da su kod njih krediti dani srednje velikim i velikim tvrtkama najvećim dijelom ugovoreni s varijabilnom kamatnom stopom koja sadrži euribor kao referentnu kamatnu stopu te se u njihovom slučaju vrijednost kamatnih stopa automatski usklađuje s promjenom vrijednosti euribora na tržištu, sukladno odredbama ugovora o kreditu.

Isto usklađivanje se radi kod kreditnog portfelja mikro i malog poduzetništva kod kojeg je ukupno 11 posto ugovoreno uz promjenjivu stopu euribor.

Uzlazni trend

– Što se tiče kredita građanima, OTP banka će kamatne stope na postojeći portfelj uskladiti s kretanjem referentnih kamatnih stopa, dok se kamatne stope na novoodobrene kredite formiraju i prilagođavaju ovisno o situaciji na tržištu.

Trenutno u ponudi kredita građanima, OTP banka ima samo fiksne kamatne stope. Udio kredita vezanih za referentnu kamatnu stopu euribor u portfelju kredita građanima iznosi svega 1 posto, kaže OTP.

Iz Erste banke poručuju da je kod njih gotovo 90 posto kredita građanima u otplati ugovoreno uz neki oblik fiksne kamatne stope, dok je oko 10 posto kredita ugovoreno uz promjenjivu kamatnu stopu – od toga je njih oko 49 posto posto vezano uz euribor, a 51 posto uz NRS.

Što se tiče pravnih osoba, oko 54 posto tih kredita u otplati ugovoreno je uz fiksnu stopu, a 44 posto uz promjenjivu, odnosno euribor.

– Kada govorimo o već odobrenim kreditima, posebice onima koji su vezani uz euribor, nove tržišne okolnosti bit će vidljive u visini kamatne stope. Međutim, suprotno euriboru, NRS stopa, koja ovisi o razini kamatnih stopa koje banke plaćaju svojim deponentima, izgledno će nastaviti bilježiti uzlazni trend, potvrdili su u Ersteu.

Što se tiče kamata na buduće novoodobrene kredite, kažu da je prerano za zaključke.

Promjena dvaput godišnje

U HPB-u kažu da kada je riječ o novim kreditima, oni ionako već imaju jednu od najkonkurentnijih ponuda, a k tome, dodaju, banka konstantno prati kretanja i očekivanja kretanja kamatnih stopa na domaćem i međunarodnom tržištu te prilagođava svoju ponudu sukladno strategiji i tržišnim okolnostima.

– Za postojeće kredite s kamatnim stopama vezanima uz euribor ili NRS, kamate se mijenjaju dva puta godišnje prema Metodologiji utvrđivanja kamatnih stopa i u skladu s vrijednostima referentnih stopa na određene datume, navodi HPB.

Povezane vijesti

• Suzbijanje inflacije došlo na naplatu: Visoke kamate gurnule središnje banke u gubitke
• Europska središnja banka snizila kamatne stope, ali dužnici to neće osjetiti. Dio kredita će i – poskupjeti
• Dok Europska središnja banka snižava kamatne stope, u Hrvatskoj one samo rastu. Što to znači za građane?