Ilustracija (Arhiva Glasa Istre)
Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj nastavile su uzlaznom putanjom i lani, pokazuju rezultati Njuškalove analize za tržište nekretnina 2023. godine.
Prosječna tražena cijena kvadrata stana na razini države povećala se za 21% u odnosu na prošlu godinu te je iznosila 3.223 eura. Prosječna tražena cijena kvadrata kuće narasla je za vrtoglavih 40% i iznosila 2.606 eura.
Najskuplje su i dalje Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. U Istarskoj se za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3.836 eura, a za kvadrat kuće 3.183 eura.
U Dubrovačko-neretvanskoj za kvadrat stana u prosjeku je traženo 3.602 eura, a kvadrat kuće 2.699 eura.
Splitsko-dalmatinska blizu je bila sa svojih prosječnih traženih 3.590 eura za kvadrat stana, dok su se kuće cijenile za nešto nižu prosječnu traženu cijenu od 2.960 eura.
U ponudi je najviše bilo stanova kvadrature od 61 do 80 m2 (28,1%) te onih od 41 do 60 m2 (24,8%). Kada gledamo cjenovne razrede, najveća je ponuda u kategoriji od 2.001 do 3.000 eura po m2 (33,7%) i onoj od 3.001 do 4.000 eura po m2 (31,1%).
U većini države ponuda i potražnja su usklađene. Iznimka su, kao i prethodne godine, Primorsko-goranska i Istarska županija koje su imale veću ponudu nego potražnju.
S druge strane, u kontinentalnoj Hrvatskoj (izuzev Grada Zagreba i Zagrebačke županije), potražnja je bila nešto veća od ponude.
Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosila je 2.987 eura, a kvadrata kuće 1.795 eura. U ponudi je najviše bilo stanova u cjenovnom razredu od 2.001 do 3.000 eura po m2 (48,66%), a takvi stanovi najviše su se i tražili (48,02% ukupne potražnje).
Ponuda je bila nešto veća kod stanova u cjenovnom razredu od 3.001 do 4.000 eura po m2 (30,95%), u odnosu na potražnju za takvima (28,45%).
Najviše su se tražili stanovi od 41 do 60 m2 (32,19%), no u ponudi ih je bilo nešto manje (26,14%). Velika je potražnja bila i za stanovima od 21 do 40 m2 (24,00%), no takvih je ponuđeno upola manje (12,11%).
Kada gledamo odnos ponude i potražnje po zagrebačkim četvrtima, najviše su se tražili stanovi u područjima Trešnjevke-jug (11%), Maksimira (10%) te Donjeg grada (9%) i Trešnjevke-sjever (9%).
U potonjoj je ponuda bila veća od potražnje (11%), dok u ostalim navedenim četvrtima ponuda nije pratila potražnju.
Najveću ponudu (uz Trešnjevku-sjever) bilježimo u četvrti Novi Zagreb-zapad (11%), no potražnja za stanovima ondje bila je nešto manja (7%).
Najskuplje kvadrate u Zagrebu, kada je riječ o prodaji stanova, imaju četvrti Trešnjevka-jug (3.392 eura), Gornji grad-Medveščak (3.252 eura) te Trnje (3.248) i Donji grad (3.263 eura). Kuće se najviše cijene u Gornjem gradu-Medveščaku (3.000 eura po m2) i Donjem gradu (2.924 eura po m2).
Najjeftinije za život su Sesvete, gdje je traženi kvadrat stana najnižih 2.194 eura, a kvadrat kuće 1.151 euro. No, kvadrat kuće najjeftiniji je ipak u Gornjoj Dubravi (1.137 eura).
U ostatku države cijene su također rasle. Grad Rijeka bilježi veliki porast traženih cijena stanova od čak 26%, uz prosječnu traženu cijenu od 2.661 euro po m2.
Slična je situacija i u Splitu, gdje su tražene cijene rasle za 20%, a kvadrat stana dosegao je nevjerojatnih 4.061 euro. Tražene cijene stanova u Osijeku narasle su za 17%, pa je kvadrat iznosio 1.733 eura u prosjeku.
U Velikoj Gorici vidljivo je povećanje od 11% (2.417 eura), Samoboru 10% (2.580 eura), Zaprešiću 4% (2.245 eura), a u Ivanić-Gradu neznatnih 1% (1.917 eura) u odnosu na 2022. godinu.
Kada govorimo o prodaji kuća, najveći rast cijena vidi se u Osijeku (15%), gdje je prosječna tražena cijena kvadrata 963 eura. Zatim u Samoboru (12%), uz prosječnu traženu cijenu od 1.458 eura po m2, Rijeci (11% i prosječnih 1.877 eura) te Splitu (11% i prosječnih 4.162 eura).
Rasle su tražene cijene kuća i u Ivanić-Gradu za 6%, a kvadrat je u prosjeku koštao 1.158 eura, dok Zaprešić jedini bilježi pad traženih cijena kuća i to za 8%, uz prosječnu cijenu od 1.241 eura po m2.