U prosincu je nastavljen pad inflacije u Hrvatskoj, iako je on nešto usporio zbog predblagdanske potrošnje, odnosno s 4,7 posto, koliko je stopa inflacije iznosila u studenome, u proteklom je mjesecu pala na 4,5 posto.

Premijer Andrej Plenković nastavak pada inflacije smatra očekivanim i podsjeća da je Vlada i najavljivala trend smanjenja inflacije, odnosno da su zbog Vladinih mjera kojima je osigurana opskrba energentima po priuštivim cijenama, cijene energenata imale negativan utjecaj na inflaciju, odnosno nisu je potakle. Zbog toga je kod cijena energenata, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježen pad inflacije od 0,6 posto, dok je s druge strane rast cijena hrane i pića bio veći od prosječne stope inflacije i iznosio je 6,3 posto, a kod industrijskih neprehrambenih proizvoda 3,9 posto. Inflacija u cijeloj prošloj godini, prema podacima DZS-a, iznosila je 8 posto.

Godišnje 8,4 posto

Iako je stopa inflacije iz prosinca najniža od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto, ona je i dalje među najvišima u eurozoni. Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su samo Slovačka, 6,6 i Austrija, 5,7 posto, a sve ostale članice eurozone nižu stopu od Hrvatske. Istodobno, u cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu je iznosila 2,9 posto.

U odnosu na prosinac 2022. godišnja stopa inflacije cijena energije se ipak povećala, i to s 4,1 posto u studenom na 0,5 posto u prosincu, dok su se primjetno smanjile stope inflacije kod cijena hrane, sa 7,7 posto u studenom na 6,5 posto u prosincu, industrijskih proizvoda (sa 4,6 posto na 3,7 posto) te usluga (s 8,6 posto na 8,1 posto), navode u Hrvatskoj narodnoj banci pozivajući se na Eurostatovu procjenu inflacije mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Ipak, u HNB-u navode da nam je inflacija i dalje povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli pritisci proizašli iz snažnog rasta plaća i solidne potražnje. Na razini cijele godine, prosječna godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je sa 10,7 posto u 2022. na 8,4 posto u 2023. godini. Ukratko, u HNB-u ocjenjuju da je zamah inflacije cijena hrane i energenata u Hrvatskoj, kao i ukupne inflacije, u prosincu nastavio usporavati, dok je jačanje zamaha cijena industrijskih proizvoda i usluga u prosincu i dalje na niskoj razini, komentiraju u HNB-u.

U ovoj godini HNB očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi četiri posto na razini cijele 2024. godine. Pritom bi se trebale smanjiti godišnje stope inflacije cijena svih glavnih podkomponenata, poglavito hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije i drugih sirovina na cijene dobara i usluga, zaključuju u središnjoj banci.

Jeftinije sirovine

Usporavanje godišnje stope inflacije s 4,7 na 4,5 posto Hrvatska udruga poslodavaca smatra direktnom posljedicom usporavanja cijena prehrambenih proizvoda. Pad cijena hrane očekivan je nakon pada proizvođačkih cijena nekih poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU-u te smanjenja domaće proizvođačke cijene hrane, navode u HUP-u, dodajući da inflacija cijena industrijskih proizvoda kontinuirano usporava kroz cijelu prošlu godinu uslijed pada uvozne inflacije zbog nižih cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu.

Važno je primijetiti da je aktualna godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana u Hrvatskoj (6,3 posto) u studenom tek blago iznad prosjeka europodručja (6,1 posto), budući da se i razlika u rastu cijena u EU-u i Hrvatskoj zadnjih mjeseci smanjuje, podsjećaju u HUP-u, ali i napominju da će ubuduće inflacija cijena usluga sporije padati jer se ekonomija i dalje suočava sa snažnim pritiscima na rast troškova u obliku snažnog povećanja plaća te ukupnih primanja (od 9 posto, odnosno 15 posto u 2024.), kao i ubrzanom konvergencijom cijena usluga koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek europodručja.

HUP do ljeta očekuje pad stope inflacije na razinu od oko 3 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje, no i dalje će biti nešto viša od prosječne stope u eurozoni. S obzirom da HUP u ovoj godini čekuje nastavak rasta plaća, zaključuju da inflacija, iako se smiruje, još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana.

Povezane vijesti

• Inflacija u Hrvatskoj u travnju ubrzala na 1,4 posto
• Inflacija u listopadu 1,4 posto
• Inflacija u Hrvatskoj dosegnula 2,4 posto, NAJVIŠU RAZINU OD TRAVNJA 2013.