Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj: "Najbolje se snalaze naše IT tvrtke, ali i prehrambena industrija"

Andrea Doko Jelušić

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ove je godine obilježila 25 godina poslovanja i danas je vodeća međunarodna poslovna organizacija u Hrvatskoj koja predstavlja više od 320 poduzeća koja zapošljavaju više od 95.000 ljudi samo u Hrvatskoj te je dio najveće svjetske poslovne mreže koju čini 117 nacionalnih AmCham-ova širom svijeta. Četvrt stoljeća Američke gospodarske komore u Hrvatskoj povod je razgovoru s izvršnom direktoricom AmCham-a Hrvatska Andreom Doko Jelušić.

U AmChamu ističete aktivan rad na zagovaranju javnih politika. Među svoje uspjehe ubrajate, primjerice, omogućavanje jednostranog ispravka PDV-a za nenaplativa potraživanja. Koje ste još preporuke sugerirali Vladi? Jeste li zadovoljni naporima koje Vlada ulaže kako bi se omogućilo efikasnije i lakše poslovanje u Hrvatskoj?

– AmCham ima dugu tradiciju suradnje s Vladom i predstavljanja preporuka za unapređenje poslovne klime. Kroz godine vidimo promjene i vrlo često naše preporuke budu prihvaćene, u većoj ili manjoj mjeri. Kad govorimo o poreznoj politici, dosta je prijedloga prihvaćeno vezano za snižavanje poreznih stopa ili omogućavanja većih iznosa neoporezivih primitaka. Jedna od važnih preporuka na koju smo ponosni je snižavanje poreznih stopa za opcijske planove u dioničkim društvima. Prije nekoliko godina zaposlenici koji su imali pravo na opcijske dionice u svojim kompanijama, nisu ga koristili jer je oporezivanje bilo više od 100 posto. Sada je efektivna porezna stopa oko 30 posto i možemo reći da se radi o vrlo popularnom alatu kojim poslodavci zadržavaju važne zaposlenike. Od 2024. ta će mogućnost biti na raspolaganju i poslodavcima u društvima s ograničenom odgovornošću. Njima je ta mogućnost još važnija jer se radi o manjim poduzećima, često start-upovima koji nemaju financijske snage za visoke plaće zaposlenika, ali ih mogu nagraditi udjelima i tako vezati uz uspjeh poduzeća.

Prostor za unapređenje

Možete li nam kao AmCham usporediti poslovanje, otvaranje tvrtke i, primjerice, ishođenje potrebnih dozvola u Hrvatskoj i nama usporedivim zemljama, kao što su Slovenija i Mađarska? Gdje je američkim tvrtkama u ove tri zemlje najlakše poslovati?

– Svako od tržišta ima svoje specifičnosti, svoje prednosti i nedostatke obzirom na određenu industriju. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina bitno olakšala proces otvaranja poduzeća. Naprimjer, ako govorimo o uslužnim djelatnostima kao naprimjer IT industriji, stvari u Hrvatskoj idu mnogo jednostavnije nego ako poduzeće gradi pogon ili treba pribaviti određene dozvole. Također, porezno opterećenje je prihvatljivo ako se radi o nižoj i srednjoj razini plaća, ali ako se radi o višim plaćama koje nisu rijetkost u industrijama visoke dodane vrijednosti, onda još ima prostora za unapređenje. Slovenija također ima visoko porezno opterećenje rada, a radi se o još manjem tržištu. Mađarska gubi sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a radi se o vrlo zasićenom tržištu. Hrvatska može uspješno konkurirati za ulaganja, ali naravno, ovisi o tome o kojoj se industriji radi.

Razvijate i program za mlade lidere. Kakav je interes mladih za poduzetništvom i kako im AmCham može pomoći?

– AmCham Talents je AmCham-ov program za zaposlenike naših tvrtki članova. Radi se o mladim ljudima između 25 i 35 godina u čiju formalnu edukaciju poduzeća već ulažu. U jedanaest generacija programa sudjelovalo je više od 970 mladih lidera. Ono što mi, kao AmCham, možemo ponuditi je kontakt s vrhunskim menadžerima s impresivnim karijerama i mnogo poslovnog iskustva. U okviru Talents programa oni održe predavanje na neku odabranu temu, ali je fokus programa na njihovom osobnom iskustvu. Takva predavanja prilika su za mlade ljude učiti iz njihovog osobnog iskustva, njihovih grešaka i postignuća. Ove godine smo naprimjer govorili o disruptivnim inovacijama, upravljanju karijerom, vođenju poslovanja u nepredvidivim situacijama i slično. Program uključuje formalno natjecanje, tj. kroz predavanja polaznici sakupljaju bodove, moraju napisati jedan grupni rad i jedan individualni rad, a tri najbolja u finalnu odgovaraju na dodatna pitanja za odabir Talenta godine. Teme koje obrađujemo obično su šire i zahtjevnije od onih s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Program je za njih izazov, ali i prilika za povezivanje sa 100-tinjak drugih mladih, talentiranih ljudi iz različitih industrija. Sudjelovanje u programu mladi vide kao određeno priznanje svog poduzeća koje ih upućuje u program, a iz njega izlaze s puno novih ideja i vrijednih kontakata.

Pomažete i hrvatskim kompanijama u prvim koracima na američkom tržištu. Koji hrvatski proizvodi i koje hrvatske tvrtke imaju, iz vašeg iskustva, najviše šansi za proboj kod američkih potrošača?

– AmCham Hrvatska dio je globalne i europske mreže američkih komora. U kontaktu smo s mnogim našim kolegama u inozemstvu i nastojimo koristiti te kontakte za potrebe naših članova. Prije nekih 8 godina započeli smo suradnju unutar Launchpad USA programa koji vode naši kolege iz Finske i pomažu hrvatskim, finskim i estonskim poduzećima izaći na američko tržište. Izlazak na američko tržište je zahtjevan, tržište je ogromno s drugačijom kulturom i očekivanjima. Rizici poslovanja su također značajni, ali je uspješan ulazak višestruko nagrađujući. Čini nam se da se najbolje snalaze naše IT kompanije. Budući da se radi o uslugama, nema troškova i rizika transporta robe, skladištenja, certifikacija i slično. S druge strane, SAD je najkonkurentnije tržište za IT usluge, konkurencija je strašna. Oni koji uspiju tamo, globalno su konkurentni. Span je naprimjer veliki IT partner McDonald’sa globalno. Ne treba zaboraviti hrvatska prehrambena poduzeća koja unatoč vrlo zahtjevnom procesu, uspijevaju prodavati na američkom tržištu.

Stabilnost poslovanja

A kako stojimo s američkim investicijama u Republici Hrvatskoj? Možemo li biti zadovoljni?

– U Hrvatskoj je prisutno stotinjak američkih korporacija kroz svoja predstavništva ili tvrtke kćeri. Znatno više je prisutno sa svojim proizvodima i uslugama putem hrvatskih distributera. Ne treba zaboraviti da su američka poduzeća prisutna u Hrvatskoj vrlo dugo. IBM je ovdje na različite načine od 30-ih godina, a Coca-Cola ima punionicu u Zagrebu od 60-ih godina prošlog stoljeća. Hrvatska je bila u ratu u vrijeme kada su mnoga američka poduzeća ulazila u ovaj dio Europe, te nije uspjela privući američka direktna strana ulaganja poput Češke ili Poljske. Također, Hrvatska je relativno malo tržište. Kada govorimo naprimjer o ulaganjima američkih poduzeća u IT industriju u Rumunjskoj, traži se nekoliko tisuća inženjera. Hrvatska ne može zadovoljiti takve brojke. Ipak, Hrvatska odlično stoji kada se radi o nišama, specifičnim industrijama visoke dodane vrijednosti gdje velike brojke nisu nužnost. U Hrvatskoj je inženjerski ured američkog poduzeća koje gradi plovila za američku obalnu stražu, imamo kompaniju koja projektira data centre za najveće globalne kompanije, IBM-ov globalni inovacijski centar pruža podršku zahtjevnim korisnicima diljem svijeta, veselimo se novoj investiciji Jabila u Osijeku. Ako govorimo o brojkama, procjene američkih ulaganja su oko 200 milijuna dolara i zasigurno može više. Nakon programa oslobođenja od viza, očekujemo i ratifikaciju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji će olakšati poslovanje između dvije zemlje.

Na službenim web-stranicama AmCham-a piše da je »mnogo dobrih razloga za poslovanje u Hrvatskoj«. Možete li navesti neke?

– Američke kompanije traže destinacije koje obilježava predvidivost i stabilnost poslovanja. U Hrvatskoj je dosta toga napravljeno na tom tragu. Uz to, Hrvatska je članica jedinstvenog europskog tržišta, članica eurozone, Schengena, članica NATO-a što doprinosi sigurnosti ulaganja. Uz to imamo odličan geografski položaj koji omogućava pozicioniranje poduzeća koja ulažu u Hrvatsku kao njihovog središta za jugoistočnu Europu i blizu je razvijenim europskim tržištima. Odlično smo prometno povezani i s dobrom telekomunikacijskom infrastrukturom. Bazen educirane radne snage, posebno s tehničkim znanjima i s odličnim znanjem engleskog još nije iscrpljen. Sve su to odlični razlozi da Hrvatska konkurira za ulaganja.