MIROVINSKI FONDOVI
Ima li drugi mirovinski stup budućnost? Fondovi ove godine dobro posluju, ali jedna stvar je još uvijek nejasna
Ilustracija (Snimio Sergej Drechsler / Novi list)
Mirovinski fondovi su već u prvoj polovini ove godine uspjeli nadoknaditi minuse na prinosima iz prošle godine, osim u kategoriji C u kojoj su isključivo građani kojima je do mirovine ostalo pet godina, pa je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman zaključio da su obvezni mirovinski fondovi (OMF) pokazali veliku otpornost.
No, da bi više ljudi primalo kombiniranu mirovinu, odnosno da ne bi nakon više od dva desetljeća uplate u drugi mirovinski stup birali povratak i isplatu mirovine iz prvog stupa potrebne su izmjene zakona koje će ljudima kombinirane mirovine učiniti pristojnim i privlačnim.
O tome je Žigman govorio na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) koji organizira Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).
Iako je glavna tema tog događaja trebalo biti ulaganje u zelenu budućnost, razgovor sudionika, ali i pitanja novinara usmjerili su ga u činjenicu da još uvijek, i više od dva desetljeća nakon početka rada obveznih mirovinskih fondova, građani, pa čak i oni s iznadprosječnim plaćama, biraju odlazak u mirovinu samo iz prvog stupa.
Dolina suza
Žigman kaže da je prošla godina bila teška za OMF-ove koji su lani prošli kroz dolinu suza, ali i da su minusi u Hrvatskoj bili manji nego u usporedivim državama, te da je prvo polugodište već donijelo oporavak jer je prosječan rast prinosa iznad pet posto.
I dok su fondovi u kategoriji A i B nadoknadili lanjske gubitke, u kategoriji C to se još nije dogodilo, a Žigman kaže da bi veće prinose toj kategoriji trebale donijeti zakonske izmjene koje će omogućiti ipak nešto liberalnija ulaganja u toj kategoriji, a time i veće prinose.
Te bi zakonske izmjene trebale donijeti i dodatne mjere tako da se prekine praksa u kojoj je drugi stup mirovinske štednje za većinu nepovoljan osim, za kako je kazao, »mali, ekskluzivni klub ljudi«.
– Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu. Između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva, a trebale bi omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u budućnosti idu u mirovinu, kazao je Žigman.
Upravo je mogućnost usklađivanja mirovina iz prvog stupa, koja se u zadnje vrijeme događa po visokim stopama zbog inflacije, koja se ne obračunava za dio mirovine iz drugog stupa, jedan od razloga koji su okupljeni isticali kao razlog zbog kojeg i građani s iznadprosječnim primanjima biraju povratak u prvi stup i isplatu cijele mirovine iz fonda generacijske solidarnosti.
Na pitanje hoće li te zakonske promjene donijeti i mogućnost da i građani koji svoju štednju povuku iz drugog u prvi stup dobiju mogućnost jednokratne isplate 15 posto štednje iz drugog stupa, Žigman je odgovorio da se sve razmatra.
Tranzicija u tijeku
Iako je postotak onih koji su izabrali mirovinu iz oba stupa još uvijek nizak, Žigman vjeruje da obvezni mirovinski fondovi rade maksimalno u zadanim okvirima, napominje da će tranzicija koja se odvija, a koja će završiti onda kada će u mirovinu ići građani koji su cijeli radni vijek proveli i u drugom stupu, pokazati uspješnost cijelog modela.
Na to da će se pravi efekt uvođenja drugog stupa osjetiti tek kad u mirovinu budu išli oni koji su u taj stup uplaćivali cijeli radni vijek, odnosno 40 godina, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja i predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac kaže da vjeruje da će modifikacije u fazi isplate dati rezultate, a da drugom stupu treba dati vremena da akumulira novac.
Štimac se također pozvao na to da je prošla godina bila teška za sve sudionike na tržištu kapitala, pa su nakon prošlogodišnjih negativnih prinosa i gubitaka, mirovinci u ovoj godini opet počeli donositi pozitivne prinose.
Oni su u prvom polugodištu u kategoriji A, koja je najliberalnija po pitanju ulaganja 8,57 posto, u fondu B 5,25 posto, a fondu C 1,07 posto. U posljednjih deset godina, navodi Štimac, prosječni godišnji prinos za fond A je 6,9 posto, za fond B 4,88 posto, a za fond C 3,2 posto.
Nova bi pravila trebala donijeti i veća ulaganja u zeleno i održivo, a jedno od ulaganja mirovinskih fondova je i ono u tvrtku Professio Energia. Tvrtka je u vlasništvu mirovinskih fondova, izlistana je na Zagrebačkoj burzi, a razvija projekte iz sfere obnovljivih izvora energije. Njezin direktor Mario Klarić kazao je da su mirovinski fondovi izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku, jer su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži dugoročni pogled na investiciju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
