Promjena pristupu radu zvan “quiet quitting” (tihi otkaz), koji je kao trend obilježio prošlu godinu, nije prevladao među hrvatskim zaposlenicima, pokazuje istraživanje koje je proveo Moj-posao, piše N1.

Riječ je o fenomenu da radnici ne “izgaraju” na poslu, već ga odrađuju u mjeri koliko su plaćeni, a koji zapravo u svijetu i nije novina, samo je postao izraženiji zbog kroničnog manjka radnika na tržištu. To otvara veće mogućnosti biranja i slaganja životnih prioriteta, posebice mlađima.

Istraživanja Galuppa, primjerice, pokazivala su da u SAD-u još prije 20-ak godina takav odnos prema poslu imalo nešto više od polovice radnika, a taj udjel sada je samo još povećan. Kod nas, prema istraživanju portala Moj-posao, još uvijek 57% radnika još uvijek daje sve od sebe. To znači i prekovremeni rad, predlaganja projekata i rješenja, nošenje posla doma, odlasci na team buildinge.

Hrvatska statistika

U kategoriju ljudi koji prakticiraju “tihi otkaz” u Hrvatskoj ulazi 28% zaposlenika, koji su angažirani točno onoliko koliko imaju ugovoreno s poslodavcem. Kao razlog za takav pristup poslu više od polovice (55%) navodi kako više ne mare za posao i radne zadatke odrađuju bez emocija.

Neznatno manje (53%) ističe da se manje trude oko preuzimanja poslova i čekaju da im ih nadređeni izravno delegiraju. Trećina kaže da je pasivna na poslu, ne sudjeluje u osmišljavanju novih ideja i ne razmišlja o poboljšanju radnih procesa, a svaki peti odbija sudjelovati u razmjeni ideja i grupnim razgovorima.

Inače, 13% radnika ulaže minimum truda, tek toliko da posao bude odrađen, a 1% radi ispod minimuma i takav odnos kani zadržati “dok prolazi”.

Novac nije i glavni razlog za takav pristup poslu

Novac nije i glavni razlog za takav pristup poslu, već osjećaj da ih nadređeni ne cijene. Novac je na drugom mjestu, a treći ravnotežu privatnog i poslovnog života. Ipak, veća plaća za 78% njih bila bi motivator da promijene odnos i daju sve od sebe, a za 61% bi već i priznanje za trud bio dovoljan da se više angažiraju, piše Poslovni dnevnik.hr.

Za značajan broj (41%) poticajno bi bilo i fleksibilnije radno vrijeme i skraćeni radni tjedan. Zanimljivo je i da više od polovice (53%) izjavilo da poslodavci nisu primijetili promjene u odnosu prema poslu, a samo ih je u slučaju 7% “dalo do znanja da vide što se događa”.

Povezane vijesti

• U Hrvatskoj je (ne)sigurnost posla ogromna: U pet mjeseci čak 88 posto radnika zaposleno je na određeno
• U Hrvatskoj radi više od 100 tisuća stranaca. Graditeljstvo i turizam više ne mogu bez Azijaca
• Traži se šest puta manje programera nego trgovaca. Evo koja su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj i izvan sezone