EP predlaže prva europska pravila za umjetnu inteligenciju

(Hina/EPA)

Europski parlament usvojio je u utorak prijedloge za reguliranje umjetne inteligencije u cilju poticanja inovacija i povjerenja u tehnologiju i jačanja etičkih standarda, objavio je Europski parlament.

Europski parlament jedna je od prvih institucija koja je iznijela prijedloge za reguliranje umjetne inteligencije u pogledu etičkih standarda, odgovornosti i prava intelektualnog vlasništva. Ti bi prijedlozi Europsku uniju mogli učiniti globalnom predvodnicom u razvoju umjetne inteligencije.

Očekuje se da će Komisija podnijeti zakonodavni prijedlog o tom pitanju početkom sljedeće godine.

Etički okvir za umjetnu inteligenciju

U zakonodavnoj inicijativi španjolski zastupnik Iban García del Blanco (S&D) poziva Europsku komisiju da predloži novi zakonodavni okvir kojim bi se propisala etička načela i pravne obveze koje treba poštovati pri razvoju, uvođenju i upotrebi umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija u EU-u, uključujući softver, algoritme i podatke.

Budući propisi trebali bi počivati na nekim vodećim načelima, među kojima su umjetna inteligencija koja je usmjerena na čovjeka i koju je osmislio čovjek, sigurnost, transparentnost i odgovornost, mjere zaštite od pristranosti i diskriminacije, pravo na pravnu zaštitu, društvena odgovornost i odgovornost za okoliš te poštovanje privatnosti i zaštita podataka.

Visokorizične tehnologije umjetne inteligencije, primjerice one s mogućnošću samostalnog učenja, trebale bi biti oblikovane tako da u svako doba omogućuju ljudski nadzor. Ako se koristi funkcija koja bi mogla teško prekršiti etička načela i koja je potencijalno opasna, treba onemogućiti samostalno učenje i uvesti potpuni ljudski nadzor.

Odgovornost za štetu koju prouzroči umjetna inteligencija

Zastupnik EPP-a iz Njemačke Axel Voss u zakonodavnoj inicijativi poziva na donošenje okvira građanskopravne odgovornosti prema kojem bi svi operateri visokorizične umjetne inteligencije snosili isključivu odgovornost za svu nastalu štetu. Jasan pravni okvir pružio bi pravnu sigurnost poduzećima i tako potaknuo inovacije, a istodobno bi onemogućivanjem potencijalno opasnih aktivnosti zaštitio građane i poticao njihovo povjerenje u tehnologije umjetne inteligencije.

Pravila bi se trebala primjenjivati na fizičke i virtualne aktivnosti umjetne inteligencije koje uzrokuju ozljedu ili štetu za život, zdravlje, tjelesni integritet ili imovinu, odnosno uzrokuju znatnu nematerijalnu štetu koja je rezultirala „provjerljivim ekonomskim gubitkom”. Iako su visokorizične tehnologije umjetne inteligencije rijetke, europarlamentarci smatraju da bi njihovi operateri trebali imati osiguranje slično onome za motorna vozila.

Prava intelektualnog vlasništva

U svojem izvješću Stéphane Séjourné (Renew Europe, Francuska) ističe da Unija, ako želi biti predvodnica u razvoju umjetne inteligencije, treba djelotvoran sustav prava intelektualnog vlasništva i zaštitne mjere za europske patente kojima bi se zaštitili inovativni razvojni inženjeri. Istaknuo je da pritom ne bi trebalo žrtvovati interese stvaratelja ni etička načela Europske unije.

Europarlamentarci smatraju da je važno utvrditi razliku između ljudskog stvaranja pomoću umjetne inteligencije i autonomnog stvaranja umjetne inteligencije.

Naglasili su da umjetnoj inteligenciji ne treba dati pravnu osobnost i da bi stoga prava intelektualnog vlasništva trebala pripasti isključivo ljudima.

U izvješću su analizirana i autorska prava, prikupljanje podataka, poslovne tajne, upotreba algoritama i uvjerljivi krivotvoreni sadržaji (tzv. deep fakes), navodi Parlament.