ZAGREB
Digitalne tehnologije daleko ispred zakonodavstva EU-a
(Hina/EPA)
Digitalizacija EU-a je nužnost, počevši od javne uprave, a u toj tranziciji najveći su izazovi zakonski jer Unija nije svojim zakonodavstvom pratila razvoj te tehnologije, ocijenili su hrvatski eurozastupnici na online konferenciji "Izazovi digitalne Europe" u petak.
O digitalnoj transformaciji EU-a govorili su eurozastupnici Romana Jerković (SDP, S&D), Valter Flego (IDS, Renew Europe) i Karlo Ressler (HDZ, EPP), dok su se u drugom dijelu konferencije na utjecaj pandemije na mentalno zdravlje osvrnuli Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Adrian Pezdirc (projekt BoliMe) i Jelena Slade Šilović (Atlantic grupa i projekt Budi C) .
IDS-ov eurozastupnik Valter Flego je na konferenciji koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj istaknuo da su izazovi digitalne Europe različiti - zakonski, financijski, sociološki, psihološki i društveni.
"Zakonske izazove istaknuo bih kao najvažnije. Činjenica je da je zadnji veliki paket europske regulative donesen prije 20-ak godina, stoga je tehnologija danas daleko ispred zakonodavstva. Jako je važno da svih 27 zemalja ima ujednačeno zakonodavstvo", istaknuo je Flego i dodao "da postoji preko 10 tisuća platformi, a one moraju imati podjednake nivoe sigurnosti".
Flego je upozorio da je dolazeće razdoblje izuzetno važno i da u tom razdoblju treba napraviti dobar balans novaca koji mora završiti u privatnom i javnom sektoru, ali ne za "krpanje rupa" već prvenstveno za reforme.
"Ispred hrvatske vlade je ključna dionica ove utakmice, a to je priprema nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trebamo napraviti ravnotežu i usmjeriti novac i prema privatnom i prema javnom sektoru“, rekao je Flego.
Eurozastupnica Romana Jerković je istaknula da "živimo u iznimno dinamičnom vremenu, ali živimo povijest".
"Fokus sada mora biti na pripremi ambicioznog plana za oporavak i otpornost u sklopu kojeg najmanje 37 posto sredstava treba biti usmjereno na projekte povezane s klimatskim promjenama i održivim okolišem, a 20 posto na digitalnu transformaciju", istaknula je Jerković i dodala "da nam digitalizacija javne uprave može omogućiti ogromne uštede i osigurati bolji protok informacija".
Za idealnu zemlju na koju se treba ugledati istaknula je Estoniju koja je "digitalno čudo".
Kad je riječ o zelenoj tranziciji, Jerković je podsjetila da ona obuhvaća i energetsku obnovu zgrada u idućih 10 godina, što je velika prilika za Hrvatsku i za područja pogođena potresom.
Eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ) istaknuo je da digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od svih ostalih industrija te da je gotovo svaki aspekt života danas digitaliziran.
"Sve se dramatično promijenilo, a moramo biti realni i priznati da Europa nije dobila globalnu utakmicu u području umjetne inteligencije ili razvoja softvera i tehnoloških divova te zaostaje za drugim velesilama. Jedina nada je da s našom kreativnošću možemo pokušati stići te razlike i loviti zaostatke", istaknuo je Ressler.
Dotaknuo se i pitanja digitalne tranzicije u javnom i u privatnom sektoru koje "nije pitanje luksuza ni izbora nego ako zaista želimo biti pravi globalni akter moramo iskoristiti sve što možemo".
Razlozi zašto trebamo maksimalno iskoristiti digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju po njemu nisu samo zbog 15 do 20 posto veće uštede već i zbog povećane transparentnosti te bolje obrade i dostupnosti informacija.
U drugom dijelu konferencije raspravljalo se o digitalizaciji i mentalnom zdravlju, posebno u kontekstu pandemije koronavirusa.
O tome su govorili Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu koja je istaknula "da je mentalno zdravlje naš kapacitet za nošenje sa stresom".
"Nedostaje nam kultura, umjetnost i njegovanje odnosa. Mislim da u tom pogledu mladi najviše pate, smatram da je bitno da su trenutačno škole otvorene i da se koliko toliko normalizira život", istaknula je Novak.
S njom se složio Adrian Pezdirc iz umjetničke inicijative za podršku mentalnom zdravlju mladih BoliMe nastale 2015. godine.
"Mladi su u prvom valu bili šokirani, poslije su se na neki način prilagodili", istaknuo je Adrian i dodao da je "zbog pandemije na površinu isplivala tema mentalnog zdravlja te da je došlo vrijeme da se o njoj priča na način na koji smo navikli pričati o svim drugim stvarima", zaključio je Adrian.
Konferenciju je pozivom na optimizam završila Jelena Slade-Šilović iz Atlantic grupe, zadužena za projekt Budi C, namijenjen svih generacijama uz poruku da možemo utjecati na ono što se događa oko nas, ali i na našu reakciju na te događaje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
