Eurozastupnici desne talijanske stranke Braća Italije organizirali su, unatoč potivljenju dijela hrvatskih i slovenskih eurozastupnika, u Europskom parlamentu izložbu posvećenu stradanju Talijana Istre, Dalmacije i Rijeke nakon poraza Mussolinijeve Italije 1943.

Izložba pod nazivom "Fojbe, tragedija i egzodus" postavljena je u Europskom parlamentu u Strasbourgu tijekom trajanja ovotjedne plenarne sjednice u organizaciji skupine zastupnika Braće Italije talijanske premijerke Giorge Meloni uz potporu njihovog kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Otvorena je u ponedjeljak povodom 10. veljače koji Italija od 2004. obilježava kao Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Dalmacije, Istre i Julijske Krajine.

U popratnim tekstovima uz izložene fotografije navodi se kako je područje Istre, Dalmacije i Rijeke bilo primorano napustiti 300.000 Talijana dok je 10.000 ubijeno u fojbama "samo zato što su bili Talijani ili antikomunisti".

Na izložbi se među ostalim ističe kulturološka i povijesna pripadnost tih prostora latinskom, venecijanskom ili talijanskom kulturnom ili političkom prostoru do "aneksije" Titove Jugoslavije.

Procjene broja žrtva i iseljenih predmet su spora jer slovenski i hrvatski izvori ocjenjuju da je broj ubijenih u fojbama bio manji, od nekoliko stotina do 5000. Procjene broja Taliajna koji su iselili  s područja pod kontrolom Jugoslavije, optanata odnosno esula kao se nazivaju u Italiji, kreću se od oko 200.000 do, kako se često iznosi iz krugova optanata u Italiji, 350.000 i više.

Fojbe (kraške jame) mjesta su stradavanja civilnih i vojnih žrtava u 2. svjetskom ratu na prostoru Istre i sjeveroistoku Italije. Prvi val stradanja Talijana dogodio se nakon rujna 1943. kad je kapitulirala fašistička Italija, a drugi nakon kraja rata 1945. kad je došlo do egzodusa Talijana, ali i dosta Hrvata i Slovenaca iz područja koja su pripala tadašnjoj Jugoslaviji.  

Suvremena talijanska historiografija te događaje tumači kao etničko čišćenje Talijana i progon koji su potaknule komunističke jugoslavenske vlasti.

Četvero slovenskih i petero hrvatskih eurozastupnika lijevog centra i zelenih u siječnju je zatražilo da čelništvo Parlamenta ne odobri izložbu jer nije u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a, poput poštivanja ljudskog dostojanstva, međusobnog razumijevanja i pomirenja.

Zahtjev su s hrvatske strane potpisali svi SDP-ovi eurozastupnici i Gordan Bosanac iz Možemo. 

Hrvatski eurozastupnici upozoravaju da izložba prešućuje širi kontekst

Hrvatski eurozastupnici ne spore da su u razdoblju nakon poraza fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu počinjeni zločini nad talijanskim stanovništvom no ocjenjuju kako izložba talijanskih desničara prešućuje širi kontekst i jednostrano interpretira događaje.

Hrvatski zastupnici iz redova pučana (HDZ/EPP) nisu se pridružili zahtjevu kolega iz lijevog centra, no Karlo Ressler, voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u, također ocjenjuje da izložba izostavlja širi kontekst događaja.

Međutim, "teški komunistički poratni zločini, uključujući i prema Talijanima, povijesna su činjenica koju nitko razuman ne dovodi u pitanje ili relativizira. Iskreno suočavanje s poviješću ipak zahtijeva cjelovitu sliku i kontekst. Jednostavno ne smiju biti prešućena desetljeća teških fašističkih zločina i pokušaja brisanja identiteta cijelih hrvatskih zajednica Istre, Rijeke i Dalmacije", rekao je Ressler za Hinu.

Ressler je napomenuo i kako "unatoč teškoj povijesti, Hrvatska i Italija danas uspješno surađuju unutar Europske unije na ključnim pitanjima, od gospodarske suradnje, preko sigurnosti i migracija do zaštite okoliša".

SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj u postavu izložbe vidi aspiracije na hrvatski teritorij te također ukazuje da autori izostavljaju širi povijesni kontekst i djelovanje fašističkih vlasti koje je prethodilo tim događajima.

"Nitko nema dvojbe da su se nakon Drugog svjetskog rata dešavale stvari koje se mogu karakterizirati kao ratni zločin no moramo znati i da su talijanski fašisti prije toga sustavno i planski protjerivali hrvatsko i slovensko stanovništvo s toga područja, provodili talijanizaciju, zatirali naš nacionalni identitet", kaže Vešligaj i podsjeća je da su u borbu protiv fašizma uz komunističku partiju bili uključeni široki slojevi naroda i Katolička Crkva, odnosno svi domoljubi.

Vešligaj primjećuje da je "očito riječ o povijesnom revizionizmu koji nije karakterističan samo za talijansku desnicu".

"Imamo mi toga i u Hrvatskoj gdje se želi revidirati povijesni ishod Drugog svjetskog rata, gdje se želi negirati antifašizam kao pokret koji je pobijedio u Drugom svjetskom ratu i koji je utemeljio današnju Europu", rekao je SDP-ov eurozastupnik za Hinu.

Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) smatra da je "izložba o fojbama u organizaciji talijanskih članova ECR grupe tipičan primjer jednostrane, navijačke interpretacije povijesti".

"Nema goreg nego kada političari, umjesto neovisnih povjesničara organiziraju izložbe. Ova izložba u potpunosti prešućuje antifašističku borbu i ulogu Italije u podršci fašizmu i na taj način iskrivljuje povijesni kontekst", kazao je. 

"Najbizarnije od svega je da ti isti ECR zastupnici danas podržavaju Trumpa, koji želi uništiti Međunarodni kazneni sud, instituciju koja bi - da je postojala u poslijeratnom vremenu nakon 2. Svjetskog rata - zasigurno procesuirala i zločine nad civilima koje je, na žalost, počinila i narodnooslobodilačka vojska...", ocijenio je Bosanac.

Polemike oko Dana sjećanja

Obilježavanje talijanskog Dana sjećanja 10. veljače često izaziva polemike i sporove u odnosima Italije, Hrvatske i Slovenije pa tako i u Europskom parlamentu, gdje dio talijanskih eurozastupnika redovno nastoji obilježiti taj dan te su 2021. čak predložili da se Dan sjećanja obilježava u cijeloj Europi.

Bivši čelnik Europskog parlamenta talijanski pučanin Antonio Tajani je 2019. na komemoraciji u Basovizzi kod Trsta, na obilježavanju Dana sjećanja na stradale u fojbama izazvao diplomatski incindet rekavši na kraju svoga govora: "Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija".

Na Tajanijev istup oštro su tada reagirali svi hrvatski eurozastupnici, a slovenski socijaldemokrati pokrenuli peticiju za Tajanijevu smjenu kojoj su se pridružili SDP-ovi eurozastupnici i niz javnih ličnosti i političara iz Hrvatske, Slovenije i Europe. 

Tajani je naposljetku uputio ispriku i izrazio žaljenje zbog izgovorenih riječi. Isprika čelnika EP-a zadovoljila je tadašnje HDZ-ove eurozastupnike i IDS-ovog zastupnika Ivana Jakovčića no ostali su je odbacili kao nedovoljnu. 

Kritikama hrvatskih socijalista, zelenih i liberala tom se prilikom pridružilo i čelništvo Europskih konzervativaca i reformista (ECR) zatraživši od Tajanija da povuče sporne izjave.

ECR promijenio stav

Tadašnji čelnik ECR-a, Britanac Syed Kamall u pismu Tajaniju upozorio je kako je "uvijek važno komemoracijama određenih događaja pristupiti s nužnom senzibilnošću, posebice stoga što je sukob često tumačen na različite načine".

"Skupina ECR poziva vas da povučete dio vašeg govora koji je bio uvredljiv", poručili su tada Tajaniju konzervativci među kojima je istaknutu ulogu imala i hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić koja je odbacila Tajanijevu ispriku jer nije izričito naveo da povlači svoje riječi.

ECR je u ovom sazivu pokrovitelj izložbe o fojbama u Europskom parlamentu u organizaciji svojih talijanskih članova.

Hrvatski eurozastupnik iz kluba Europskih konzervativaca i reformista Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO/ECR) u nedjelju je povodom izložbe na platformi X napisao da su "nakon rata, pod komunističkom vlašću, tisuće ljudi završile u jamama bez suđenja, a neistomišljenici su proganjani i ubijani. Komunistički zločini protiv Hrvata i drugih naroda (Talijana, Nijemaca) ne smiju biti prešućeni ni relativizirani". 

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"