Crna Gora je na dugom i izazovnom putu prema članstvu u Europskoj uniji (EU). Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo 2008. godine, formalni pregovori započeli su 2012. godine. Unatoč početnom napretku, proces pristupanja suočava se s brojnim preprekama, piše portal "Europe right now" iz Bruxellesa.

Dolaskom novog saziva Europskog parlamenta i nove Europske komisije, u određenim krugovima ponovno se budi nada o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji. Pretjerani optimzaim možda ipak nije pravi put, piše belgijski portal. Relevantni povjerenici možda i nisu toliko željni prihvatiti Crnu Goru jer su mnoga obećanja dana drugim zemljama - između ostalog, Gruziji i Moldaviji.

Vladajuća koalicija vjeruje da Crna Gora može postati članica EU do 2028. Najveći entuzijazam dijele dužnosnici PES-a, koji također smatraju da je moguće zatvoriti sva poglavlja do 2026. i ostaviti sljedeće dvije godine (2026. – 2028.) za zemlje članice EU da se dogovore o pristupanju Crne Gore i potom ratificiraju sporazum u svojim parlamentima. Ovaj entuzijazam dominira PES-om i čini se da su članovi stranke spremni učiniti sve što je potrebno kako bi postigli cilj.

Međutim, oporbene stranke ne vjeruju da će Crna Gora ući u EU do 2028. godine, pa stoga ne propuštaju priliku da istaknu neuspjehe vlasti. Još jedna mobilizirajuća i polarizirajuća točka mogla bi biti namjera buduće vlade da promijeni zakon o državljanstvu. Time bi se olakšao strogi crnogorski zakon o državljanstvu i omogućilo onima koji već žive u Crnoj Gori da ga dobiju.

Prema crnogorskim medijima, zakon bi to omogućio samo onim izbjeglicama koje su devedesetih godina u Crnu Goru došle iz Bosne i s Kosova. No, posljedično, bit će primjenjiv na sve one koji sada dođu živjeti i uspiju ispuniti kriterije. Oporbene stranke problematiziraju ovu promjenu zakona o državljanstvu jer su većina tih izbjeglica etnički Srbi, a ne Albanci ili Bošnjaci. Međutim, Spajić je naveo da oni neće imati pravo glasa sljedećih 10 godina nakon dobivanja državljanstva.

Promjene u zakonu o državljanstvu moraju se učiniti oprezno, kaže crnogorska oporba. Izbjeglice žive u Crnoj Gori više od 30 godina i već imaju obitelji, ali ova bi mjera mogla otvoriti vrata tisućama drugih stranih državljana.

Ursula von der Leyen boravila je 26. listopada 2024, u posjeti Crnoj Gori, pri čemu je izjavila da "imate dobar razlog da budete ponosni na postignuto, možete zatvoriti četiri poglavlja do kraja godine. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom. Cijeli ovaj proces temelji se na zaslugama, ali siguran sam da ćete postići ciljeve."

Von der Leyen je posjetila Crnu Goru i Zapadni Balkan kako bi obilježila početak svog novog mandata, ali i kako bi inaugurirala 380 milijuna eura koje Crna Gora namjerava dobiti u pretpristupnom procesu. Prvi dio od 29 milijuna eura postao je dostupan već do kraja prošle godine.

No, postoji još jedan zanemaren element koji igra veliku ulogu – francuski ustav koji zahtijeva da nove članice EU moraju biti potvrđene ili na referendumu od strane francuskog naroda ili od 3/5 u francuskom parlamentu. Trenutačno se nijedna od tih opcija ne čini realnom.

Štoviše, Europski parlament izabrao je novog izvjestitelja za Crnu Goru, Marjana Šareca, bivšeg premijera Slovenije, koji je navodno blizak demokratima Alekse Bečića. Dosadašnji izvjestitelj bio je Tonino Picula iz Hrvatske, koji je sada postao izvjestitelj za Srbiju.

Europski parlament inače ne zauzima posebno važno mjesto u dnevnoj crnogorskoj politici i javnosti. U središtu pozornosti je samo kada crnogorski političari citiraju zastupnike u Europskom parlamentu kako bi pokazali da oni, odnosno njihov narativ, imaju podršku.

Uspon stranaka krajnje desnice u Europskom parlamentu primijetili su i građani Crne Gore; međutim, smatra se da krajnje desničarske skupine ne zauzimaju previše prostora da budu donositelji odluka o novim članicama EU. Nizozemska i Francuska već dugo vremena nerado prihvaćaju ideju proširenja. Sada bi to moglo biti problematičnije jer je i nova nizozemska vlada desničarska.

Do sada je europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhely igrao ključnu ulogu u podršci procesu pristupanja Crne Gore EU. Imenovanjem Marte Kos iz Slovenije na ovu poziciju, velika su očekivanja da će ona i dalje biti zagovornik napretka Crne Gore.

Međutim, Zapadni Balkan bi mogao izgubiti zamah u svojim naporima za pristupanje EU zbog promjene fokusa. Očekuje se da će Kaja Kallas, nova visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, dati prioritet Ukrajini, Moldaviji i Gruziji — zemljama za koje je malo vjerojatno da će se uskoro pridružiti EU-u. S druge strane, Ursula von der Leyen javno se snažno zalaže za integraciju Zapadnog Balkana u EU; ali, ona se također primarno zalaže za integraciju Ukrajine i znamo da se to neće dogoditi u narednim desetljećima.

Pozitivan aspekt za Crnu Goru mogao bi biti razvoj događaja u Gruziji, gdje je stranka Gruzijski san izborila pobjedu nakon koje je EU uglavnom zamrznula pregovore s tom državom. Paradoksalno, zbog toga bi se pažnja EU mogla više okrenuti prema zapadnom Balkanu, i povećati šanse Crne Gore.

Povezane vijesti

• Seljaci i ribari očekivali puno od EU-a, dobili malo
• Varufakis: Ne možemo se vratiti na drahmu
• Von der Leyen: Crna Gora napreduje na putu ka EU