Nakon istrage hrvatskog Ureda za sprečavanje pranja novca i talijanske financijske policije, Županijski sud u Puli donio je nekoliko rješenja kojima se, zbog sumnje u pranje novca, jednoj hrvatskoj poslovnoj banci nalaže da privremeno obustavi izvršenje financijskih transakcija u ukupnom iznosu od gotovo milijun eura. Te transakcije trebale su biti provedene s deviznih računa više talijanskih državljana. Milijun eura samo je kap u moru budući da su dotični Talijani, prema navodima Županijskog suda u Puli, u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj s računa podigli preko 180 milijuna kuna

Županijski sud u Puli ovih je dana donio nekoliko rješenja kojima se zbog sumnje u pranje novca jednoj hrvatskoj poslovnoj banci, odnosno njezinim podružnicama u Umagu i Poreču, nalaže da privremeno obustavi izvršenje financijskih transakcija u ukupnom iznosu od gotovo milijun eura. Te transakcije trebale su biti provedene s deviznih računa više talijanskih državljana. Po svemu sudeći, radi se o poreznim prijevarama iz Italije budući da je novac na račune talijanskih državljana u Hrvatskoj stizao od različitih tvrtki iz te zemlje. U nekim slučajevima novac je doznačavan izravno na hrvatske račune Talijana, a u nekim su oni u Hrvatskoj otvarali tvrtke preko kojih je novac iz Italije putovao do njihovih računa.

Gotovo milijun eura koliko je sad blokirano samo je kap u moru budući da su dotični Talijani, prema navodima Županijskog suda u Puli, u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj s računa podigli preko 180 milijuna kuna. Te silne transakcije uočio je hrvatski Ured za pranje novca u suradnji s talijanskom financijskom policijom, temeljem čega su donesena rješenja Županijskog suda u Puli. Blokirani novac će se, po rješenjima, deponirati do okončanja postupka, a najdulje dvije godine. U nekim slučajevima se ne navodi čime se bave talijanske tvrtke koje su doznačavale novac u Hrvatsku, a u jednom slučaju navedeno je da je riječ o tvrtki koja se bavi metalom.

Hrvatski ured

Pranje novca općenito podrazumijeva "čišćenje", odnosno svojevrsno "ozakonjivanje" novca stečenog kriminalnim aktivnostima, njegov prijelaz preko međunarodnih granica i ponovno uključivanje tog novca u regularne novčane tokove. Posljednjih godina mogle su se čuti sumnje da je upravo Hrvatska postala jedna od sivih zona u Europi kroz koje se provlače i peru velike količine "prljavog novca". Međutim, iz Ureda za sprječavanje pranja novca, koji djeluje u sklopu Ministarstva financija, to su opovrgavali podacima o broju akcija i mjerama koje se poduzimaju da se peračima novca stane na kraj.

U medijima je objavljeno kako Ured od 2009. do 2017. bilježi trend stalnog porasta slučajeva koje otvara, odnosno provjera sumnjivih transakcija. Ukupno ih je u tih osam godina bilo 3.614, a 1.795 slučajeva Ured je dostavio nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje zbog sumnje u pranje novca ili financiranje terorizma. Ured je objavio da je od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2017. bankama izdao 271 nalog za blokadama izvršenja sumnjivih transakcija u ukupnoj vrijednosti većoj od 249 milijuna kuna, a daljnje akcije nastavljene su i tijekom ove godine. Jedna od tih akcija je i ova.

Kolovođa E. T.

Županijski sud u Puli donio je tri rješenja. Prva dva povezuje lik i djelo stanovitog E. T. koji je imao punomoć na račune s kojih je podizan novac i doima se da je riječ o svojevrsnom šefu operacije u Hrvatskoj.

U prvom slučaju vlasnik računa je F. P. iz okolice Milana, kojem je blokirano 169.000 eura. On je račun otvorio u studenom 2017. godine i do 17. listopada 2018. s njega je podignuto oko 2,5 milijuna eura. Novac mu je stizao direktno na račun po nalogu jedne tvrtke iz Italije. F. P. ima račun otvoren u Poreču. (Milan PAVLOVIĆ)

Povezane vijesti

• Policija upozorava: Nemojte postati 'financijska mula'
• Kiša eura za putnike na njemačkoj autocesti na Badnju večer
• Ponudio joj povoljniji tečaj eura za kune, a dao joj ruske rublje