piše dražen katalinić

Prijetnja globalnim trgovinskim ratom

(Reuters/Novi list)

(Reuters/Novi list)


Hoće li Trumpov povratak na vlast izazvati globalni trgovinski rat, pitaju se i s jedne i s druge strane Atlantika, ali i na obalama dalekog Pacifika. Iako analitičari upozoravaju da ponekad treba razlikovati politička obećanja od konkretnih političkih poteza nakon što se dobiju izbori, treba uzeti u obzir da se ovdje radi o Donaldu Trumpu – nepredvidivom i impulzivnom, pa je sve moguće. Trump, za čijeg manadata SAD nije pokrenuo ni jedan rat, sada bi mogao završiti onaj u Ukrajini, ali rasplamsati onaj trgovinski. A ekonomiji za rast treba mir, jer je kapital plah, podsjećaju nas ekonomisti.

Stoga ne vjeruju da će veliki milijarder poput Trumpa povući takav potez, no strah od uvođenja carina na robu iz drugih zemalja ostaje izvjestan. I neophodan, jer će s tim predizbornim obećanjem Trump ispuniti ono o posvemašnjem snižavanju poreza, pa i onog na dobit kompanijama.

Ukratko, manjak prihoda od poreza nastojat će nadoknaditi povećanjem carina. Što je u svijetu protumačeno kao povratak američkog protekcionizma koji će sigurno za posljedicu imati pad uvoza u SAD. Trumpova administracija to će pak nastojati kompenzirati predizbornim obećanjem prema kojemu će smanjiti porez onim tvrtkama koje proizvodnju vrate u domovinu. Što je opet jedna vrsta protekcionističke mjere.

Činjenica je da su budući Trumpovi protekcionistički potezi usmjerni najviše prema Europskoj uniji i Kini, a također je činjenica da je Trump i tijekom svojeg prvog mandata i tijekom predizborne kampanje izrazito negativno govorio o gospodarskim i trgovinskim odnosima EU-a sa Sjedinjenim Državama. Na "piku" su mu europski proizvođači automobila koji bi s Trumpovom administracijom mogli imati velikih problema.

Iako još nije sjeo u fotelju predsjednika, nekoliko uglednih svjetskih ekonomskih instituta već je počelo upozoravati na nesagledive posljedice koje bi na europsku, a posebno na njemačku autoindustriju moglo imati Trumpovo podizanje carina. Prema tim analizama, ogromne gubitke nagomilat će europski izvoznici, a šteta samo u njemačkom gospodarstvu brojala bi se u desecima milijardi eura.

U Europi se, prema riječima ravnateljice njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja Lisandre Flach, moraju pripremiti na to da će se SAD još više udaljiti od otvorene globalne suradnje te poziva Njemačku i EU da ojačaju svoju poziciju "vlastitim djelovanjem". Ukoliko "vlastito djelovanje" Bruxellesa i Berlina bude uvođenje carina na američke proizvode, trgovinski rat je zajamčen. S tim da bi se recesija u Njemačkoj, započeta gašenjem radnih mjesta u autoindustriji, mogla pretvoriti u dugotrajnu stagnaciju.

Najava Trumpovog protekcionizma Europsku je uniju trgnula iz sna o jeftinim energentima iz Rusije i jeftinoj vojnoj zaštiti od strane SAD-a kroz NATO-savez, a bez velikih ulaganja u vlastitu obranu. Nema besplatnog ručka, Europljanima poručuje stariji brat iz Washingtona - platit ćete i carine i vojnu zaštitu jer mi Ameriku želimo ponovo učiniti velikom, kako je uostalom i glasio Trumpov predizborni slogan.

U Europskoj uniji također shvaćaju da je bila greška previše se oslanjati na demokrate i Bidenovu administraciju. Sada treba što prije ispraviti propuste i pokazati da su europske članice Sjevernoatlanstkog saveza spremne izdvajati više za obranu.

EU će možda morati revidirati i svoju politiku preskupe zelene tranzicije koju buduća Trumpova administracija uopće ne namjerava provoditi jer ju smatra neučinkovitom, a čak najavljuje povlačenje SAD-a iz klimatskih sporazuma. Ta ista zelena tranzicija, zdušno podržana od Kamale Harris, trebala je biti jedan od najvažnijih projekata njemačke vlade, koju je Trump iskoristio kao primjer zemlje kako ne treba postupati.

Trumpova politika će zasigurno produbiti trgovinski hladni rat s Kinom, a mogla bi započeti novi s Europskom unijom. Trump je možda nepredvidiv, ali američki nacionalni interesi su iznad njega. Možda do carinskog rata ne mora doći, kao što nitko nije vjerovao Joeu Bidenu kada je u prošloj predizbornoj kampanji rekao da ako on dođe na vlast, Sjeverni tok više neće postojati. Pa je ipak, istinabog na polovici mandata, ispunio svoje predizborno obećanje, itekako usklađeno s američkim interesima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter