PIŠE DRAŽEN KATALINIĆ
Krunski dragulji za dug
(Snimio Davor Kovačević / Slavko Midžor)
Fortenova baš nema sreće. Već godinama traži povoljnog kreditora i unatoč uloženom trudu, nikako ga ne nalazi. A kako bi otplatila dugove, mora prodavati krunske dragulje, inače hrvatske najpoznatije prehrambene brendove, i uza sve to otplaćivati trenutni dug po drakonsko zelenaškoj kamati od 18 posto.
Naprije Fortenovu nitko nije htio kreditirati zbog ruskih dioničara i ruskog kapitala koji je zbog agresije na Ukrajinu došao pod sankcije, a kompanija nije smjela imati sankcionirane vlasnike u vlasničkoj strukturi kako bi imala osnovne pretpostavke za normalan rad i razvoj.
Na međunarodnom financijskom tržištu, na žalost, niti jedna financijska institucija tada nije bila voljna ulaziti u kreditni aranžman s Fortenovom zbog toga što je 50 posto vlasnika bilo pod sankcijama, a da stvar bude gora, i dio kredita koji se trebao refinancirati također je bio od sankcioniranog kreditora, jer bi u tom slučaju zapadna banka trebala vraćati novac ruskoj banci koja je pod sankcijama.
Činjenica je da u takvim okolnostima Fortenovu nitko nije htio, a ni Pavao Vujnovac nije htio dozvoliti da propadne i njegovo ulaganje, pa da sve ode niz vodu. Čvor se mogao raspetljati jedino obraćanjem postojećem kreditoru, američkom investicijskom fondu HPS-u koji je, na sreću, bio spreman ući u novi kreditni aranžman - produžio je postojeći kredit i dodao nekoliko stotina milijuna eura da se isplate sankconirani dioničari.
No, to je imalo svoju cijenu, a to je HPS-ov zalog nad čitavom kompanijom, a ulaskom u novi aranžman s američkim fondom, Fortenova je svjesno preuzela na sebe taj rizik. I preuzet će ga opet nakon što imatelji depozitarnih prava na današnjoj Skupštini podrže refinanciranje duga s istim kreditorom, jer alternative nemaju. Fortenova se, naime, pokušala zadužiti i kod banaka, no bio je prekratak rok u kojemu bi banke pozitivno odgovorile na kredit težak 1,2 milijarde eura.
Imati zalog nad kompanijom, odnosno dužnikom, znači imati potpunu kontrolu i postavljati mu uvjete kako bi kreditor bio siguran da će mu se vratiti dug. Zato što je isplatio ruske dioničare, Fortenova je zauzvrat morala prodati tvrtke iz svog poljoprivrednog sektora - Vupik, Belje i PIK Vinkovce.
Što je i učinila, a nekoliko godina prije toga prodala je Ledo, također za otplatu dugova. Bude li željela ići u reprogram financiranja s Amerikancima, morat će ispoštovati čitav niz uvjeta, no najozbiljniji je onaj o mogućoj prodaji preostalog obiteljskog srebra, ukoliko omjer dugovanja i dobiti ne bude kako je ugovoreno. Još krajem prošle godine, kada je Pavao Vujnovac najavio preuzimanje Fortenove i kada se činilo da nekadašnjem Agrokoru nakon godina turbulencija slijedi stabilizacija, i nakon što se Fortenova riješila sankcionirajog ruskog kapitala, svi su se nadali da slijede i bolji dani za otplatu kredita, da će Fortenova imati sve preduvjete da do listopada ove godine može osigurati refinanciranje postojećeg zaduženja po povoljnijim kamatama.
Jedan od razloga zašto nisu uspjeli ishoditi povoljniji način kreditiranja u Fortenovi navode i problem "obijesnog parničenja" koje protiv tvrtke vodi arapski šeik, jedan od sankcioniranih dioničara, iako je sud u Nizozemskoj odbacio sve takve pokušaje.
Nažalost, Fortenova nije stvorila potrebne preduvjete, iako su nakon prošlogodišnje skupštine dioničara poručivali da kompanija pred sobom ima dva strateška cilja - dovršetak vlasničke transformacija kompanije i refinanciranje postojećega kreditnog zaduženja, koje će biti moguće zbog dovršetka vlasničke transformacije.
Naime, Fortenova prije nije mogla riješiti refinanciranje jer nije imala riješenu vlasničku strukturu pa je dugove otplaćivala prodajom dijela imovine, poput agrobiznisa. Iako je u srpnju konačno potvrđeno preuzimanje Fortenove od Open Passa Pavla Vujnovca, i time riješena vlasnička struktura, ostaje pitanje zašto je povoljnije kreditiranje izostalo, odnosno zašto komercijalne banke nisu bile spremne dati kredit Fortenovi, koja se otarasila sumnjivog kapitala, sredila vlasničku strukturu i vratila 83 milijuna eura duga dobavljačima.
Ovako joj slijedi stanje kontinuiranoga gubitka vrijednosti kompanije, uz nemogućnost investiranja i razvoja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
