Neodrživ ribolov je prisutan u svim europskim morima i predstavlja prijetnju održivosti ribljeg fonda. Destruktivne ribarske prakse (ribolov povlačnim mrežama) još uvijek se koriste. Ribe, ptice, sisavci i kornjače su usputni ulov te morska staništa i ekosustavi stradaju zbog djelovanja ribolovne opreme

Europska agencija za okoliš (EEA), čija je zadaća omogućiti pouzdane i neovisne informacije o okolišu, upozorava da su mora oko Europe ekološki ugrožena. Najveća prijetnja europskom obalnom području su onečišćenje vode i eutrofikacija (starenje vodenih ekosustava), gubitak biološke raznolikosti, urbanog razvoja, propadanje krajobraza i obalna erozija. Europa je najrazvedeniji kontinent, a zbog svog položaja i reljefa oduvijek je bila pod jakim utjecajem mora. Razvedenost europske obale i usmjerenost na more pogodovale su općem gospodarskom razvitku. Razvili su se ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja, trgovina, promet i turizam.

Tri morska i obalna pročelja

U Europi se izdvajaju tri morska i obalna pročelja: sjeverno, zapadno i južno. Svako od njih okružuju rubna mora europskog kontinenta. Sjeverno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor Barentsova mora, Bijelog mora te veći dio Karskog mora. Ta su mora plitka, njihova prosječna dubina iznosi od 200 do 300 metara. Njihove su obale slabo naseljene. Zbog tople Golfske struje jugozapadni dio Barentsova mora plovan je (sve do ruske luke Murmansk) tijekom cijele godine. Ostale obale Rusije većim su dijelom godine zaleđene i nužni su ledolomci za održavanje plovidbe sjevernim morskim putem. Zapadno morsko i obalno pročelje obuhvaća prostor od Gibraltarskih vrata do Nordkappa, najsjevernije točke Europe. Obale su većinom niske, pa omogućavaju prodor vlažnog zraka s Atlantika duboko u unutrašnjost. Ta su mora bogata planktonom i nisu duboka.

Sjeverno more bogato je ribolovno područje, a iz njegova se podmorja crpe nafta i zemni plin. Norveško more bogato je planktonom i nije zaleđeno iako se nalazi iznad sjeverne polarnice, a tome utječe topla Golfska struja. Južno morsko pročelje proteže se od Gibraltarskih vrata do istočnih obala Crnog mora. Obuhvaća Sredozemno more s njegovim manjim morima. Većina obala je strma i stjenovita. Ta su mora turistički vrlo privlačna zbog topline i velike prozirnosti.

Četiri morske regije Europske unije

Zemlje Europske unije okružuju četiri morske regije: Sredozemlje, Crno i Baltičko more te Sjeverni Atlantski ocean koji obuhvaća i Sjeverno more. Europa isto tako provodi velik broj pomorskih aktivnosti na Arktiku. Sredozemno more je poluzatvoreno s visokim salinitetom zbog visoke stope isparavanja i male količine vode koja utječe iz rijeka. Ima ograničenu izmjenu vode s Atlantikom i Crnim morem. Biološki je najraznolikije more u Europi. Crno more je također poluzatvoreno. To je najveći kopneni bazen s ograničenom izmjenom vode sa Sredozemnim morem. Salinitet površine Crnoga mora srednje je vrijednosti. Smatra se da se u velikom dijelu Crnoga mora nalaze zalihe nafte i plina.

Baltičko more je kao i Crno more poluzatvoreno s niskim salinitetom zbog ograničene izmjene vode sa sjeveroistočnim dijelom Atlantika i velike količine vode koja utječe iz rijeka. Zbog ovih je uvjeta more iznimno osjetljivo na onečišćenje hranjivim tvarima. Sjeveroistočni dio Atlantskog oceana obuhvaća niz mora i širok raspon klima. To je područje visoke produktivnosti i sadržava najbogatija ribolovna područja u Europi i mnogo jedinstvenih staništa i ekosistema. U njemu se nalaze i najveće europske rezerve plina i nafte. Morsko područje pod nadležnošću zemalja članica Europske unije veće je od ukupnog kopnenog područja Europske

unije.

Najpopularnije turističko odredište Europljana

Obalna crta Europske unije duga je 68.000 km - tri puta dulja od obalne crte SAD-a i gotovo dva puta dulja od obalne crte Rusije. Ako ubrojimo zemlje članice EAO-a Island, Norvešku i Tursku, duljina je 185.000 km. Malo manje od pola stanovništva Europske unije živi oko 50 km od mora. Većina se nalazi u gradskim područjima uz obalu. Godine 2001., 70 milijuna ljudi ili 14 posto ukupnog stanovništva Europske unije živjelo je 500 metara od obale. More je najpopularnije turističko odredište u Europi: 63 posto Europljana koji idu na odmor odabere morsku obalu kao svoje odredište. Na primjer, od 8 do 10 milijuna ribolovaca bavi se sportskim ili rekreacijskim ribolovom, podržavajući time europsku industriju vrijednu od 8 do 10 milijardi eura godišnje. Ekonomska dobra na morskoj dubini do 500 metara procijenjena su na vrijednost od 500 do 1000 milijardi eura. Očekuje se da će javni izdaci Europske unije za zaštitu morske obale od erozije i poplava doseći 5,4 milijarde eura godišnje u razdoblju između 1990. i 2020. godine. Duboko more i morsko dno čine prostran i složen sustav koji je povezan s ostatkom planeta razmjenom tvari, energije i bioraznolikosti. Rad ekosustava dubokoga mora od presudne je važnosti za globalno biogeokemijsko kruženje o kojem ovisi većina života na zemlji i ljudska civilizacija.

Degradacija morskih i obalnih ekosustava

Uočena je degradacija morskih i obalnih ekosustava u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana i u Arktiku. Aktivnosti koje utječu na okoliš posljedica su ispunjavanja osnovnih ljudskih potreba, ali one utječu, nekad nepovratno, na vrste i staništa koji su se razvijali tisućama, ako ne i milijunima godina. Ove su aktivnosti povezane s velikom i rastućom gustoćom stanovništva na europskim obalama, ribolovom, poljoprivrednim onečišćenjem, industrijskim kemikalijama, razvojem turizma, pomorstvom, infrastrukturama za obnovljive izvore energije i drugim pomorskim aktivnostima. Unatoč poboljšanoj obradi otpadnih voda, raspršeno onečišćenje hranjivim tvarima koje potječe od poljoprivrednih ostataka još je uvijek veliki problem za obalni i morski okoliš, ubrzava rast fitoplanktona i može dovesti do rasprostranjene hipoksije. Koncentracije nekih teških metala i postojani organski onečišćivači u morskoj bioti premašili su granice hrane na određenim mjestima u svim europskim morima. Veliki izljevi nafte su se smanjili, ali ispuštanje nafte zbog svakodnevnih aktivnosti, poput prometa i rafinerija, još je uvijek ozbiljan problem. Invazivne vrste šire se pomoću brodarstva i akvakulture i mogu imati razarajuće posljedice za ekosustave i društvo. Procjenjuje se da će godišnji gospodarski gubitak zbog vodenih invazivnih vrsta biti više od 100 milijardi američkih dolara u cijelom svijetu. Neodrživ ribolov je prisutan u svim europskim morima i predstavlja prijetnju održivosti ribljeg fonda. Destruktivne ribarske prakse - poput ribolova povlačnim mrežama - još uvijek se koriste. Ribe, ptice, sisavci i kornjače su usputni ulov i morska staništa te ekosustavi stradaju zbog djelovanja ribolovne opreme.

Iako se poboljšava zaštita morskih i obalnih staništa i vrsta pomoću označavanja obalnih i morskih lokaliteta u sklopu ekološke mreže Natura 2000, i dalje je usporena i otežana. Stanje nekih obalnih i većine morskih staništa još nije procijenjeno i 22 posto morskih sisavaca prijeti izumiranje.

Splitski centar za upravljanje obalom

U Splitu je smješten PAP/RAC (Centar za upravljanje obalom), jedan od šest regionalnih centara UN-ovog Mediteranskog akcijskog plana, koji djeluje već 40 godina i ključno je koordinacijsko tijelo za zaštitu obala Mediterana. Devet mediteranskih zemalja i EU već su ratificirale Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem kojim se, među ostalim, uspostavlja zaštitna zona od 100 metara kojom bi se zaustavilo degradiranje mediteranskog obalnog područja, od kojega je 40 posto već pokriveno strukturama koje je izgradila ljudska ruka. Sredozemno more jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora, dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od 1 posto svjetskih oceana. Sredozemno more također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja.

U marikulturi radi 420 tisuća ljudi

Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420 tisuća ljudi, dok ih je još 550 tisuća zaposleno u pomorskom prometu. Obale Sredozemnog mora zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka. Ovaj se gospodarski rast, međutim, dogodio na štetu okoliša, a baština i resursi doživjeli su progresivno propadanje, s time da pritisci čovjeka postaju sve intenzivniji, a pridružuju im se i utjecaji klimatskih promjena. Danas u mediteranskim zemljama jedna od tri osobe živi u obalnim područjima, a većina ih je koncentrirana u velikim gradovima. Dok gradovi zauzimaju samo tri posto Zemljine površine, troše više od 75 posto prirodnih resursa. (Robert BURŠIĆ)

Povezane vijesti

• More na šest dubrovačkih plaža onečišćeno fekalijama
• Čovjek je najveći problem za morski eko-sustav
• Put u Liliput: Utjecaj klimatskih promjena na živi svijet na Zemlji