Prodaja beogradske Komercijalne banke (KB) ljubljanskoj NLB banci u Srbiji je potaknula brojna pitanja, kritike i komentare, a stručna javnosti je podijeljena u ocjenama je li država napravila dobar posao prodavši svoj vlasnički udio od 83,23 posto za 387,02 milijuna eura.

Nakon priopćenja srbijanskog Ministarstva financija u srijedu kasno navečer da je potpisan ugovor o kupoprodaji, srbijanski ministar financija Siniša Mali rekao je da je ponuđena cijena među najpovoljnijima u odnosu na usporedive, nedavne i relevantne transakcije u regiji, kao i da je veća od očekivane.

Ekonomski konzultant Branko Pavlović drži "nespornim" da se prodajom KB-a "Srbija odriče financijskog suvereniteta" jer će dospjeti na jednoznamenkasti postotak sudjelovanja domaćih banaka na domaćem bankarskom tržištu.

U povodu ranijih procjena da bi KB mogao biti prodan za svotu između 450 i 500 milijuna eura, Pavlović smatra da je to prodaja "za nula dinara", temeljeći ocjenu na kategoriji 'racio adekvatnosti kapitala', i podsjećajući na ocjenu Narodne banke Srbije (NBS) da je to donja razina ispod koje banka ne bi smjela biti prodana.

Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, inače članica vladajuće Srpske napredne stranke, jednako kao i ministar financija Siniša Mali, upozoravala je da se KB ne treba prodavati.

Bivši guverner NBS-a i profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, pak, naglašava kako je "postignuto ono što se moglo na tržištu, u ovom trenutku", te da je "čak važnije od neposredne cijene" je li Srbija dobila "kredibilnog, solidnog bankara na dugi rok" na tržištu.

"Osobno, mislim da jest", rekao je  Šoškić, čije su ranije preporuke bile da država treba okončati prodaju Komercijalne banke.

Oporbeni Savez za Srbiju (SZS) optužio je državu da je prodala KB "ispod cijene neodgovorna", jer je ta banka "sistemski važna za stabilnost domaćeg tržišta", te da je Srbija time postala "jedna od rijetkih zemalja koja će ostati bez domaće banke", što "može utjecati na tržište novca i vrijednosnica".

Ekonomski analitičar i urednik tjednika Novi magazin Mijat Lakićević ocijenio je za Hinu da su se "državne banke u Srbiji, kao i državna poduzeća, generalno, pokazale kao vrlo podložne političkim utjecajima", podsjetivši da je KB zadnjih godina poslovao s profitom, ali je "u prethodnom razdoblju bilježio ogromne gubitke čiji iznosi, zapravo, nikada nisu točno utvrđeni".

"Propast nekih drugih državnih banaka, poput Agrobanke i Srpske banke, građane Srbije koštala je oko dvije milijarde eura. Otud prodaja KB-a građane oslobađa rizika od novih gubitaka", navodi Lakićević.

Nakon potpisivanja ugovora, u idućih pet do devet mjeseci očekuje se odobrenje Europske središnje banke, NBS-a te središnjih banaka i tijela za zaštitu konkurencije u zemljama u kojima posluju NLB i Komercijalna banka, pa će transakcija o kupnji biti okončana te nakon spomenutih odobrenja.

Prodaja KB-a jedan je od reformskih ciljeva u aktualnom aranžmanu „Instrument za koordinaciju politika” Republike Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Povezane vijesti

• Europska komisija od Slovenije traži USKLAĐIVANJE PRORAČUNA S PREPORUKAMA
• Slovenija: Šarec i banke protiv restrikcija na potrošačke kredite
• Bratušek: Sloveniji 2013. prijetio grčki scenarij