Kuću cvijeća, mauzolej u kojem je Tito pokopan, od jutra su u mimohodu pohodile udruge preživjelih boraca iz Drugog svjetskog rata, pripadnici pokreta i udruga koje baštine Titovo djelo, članovi partije Savez komunista Jugoslavije, štovatelji Tita i njegova doprinosa razvoju bivše SFRJ.
"Ni 38 godina od smrti doživotnog predsjednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita sjećanje na njega nije umrlo, pa su njegovi štovatelji iz svih dijelova bivše Jugoslavije na dan njegove smrti došli u Kuću cvijeća položiti vijence na njegov grob", objavio je danas beogradski tisak.
U mimohodu su se smjenjivala izaslanstva i pojedinci okićeni značkama, bedževima i majicama s radnih akcija iz doba SFRJ, ali i sa zastavama i petokrakama koje su u rukama nosili "nekadašnji Titovi pioniri, brigadiri, radnici i udarnici".
Kuću cvijeća pohodila su danas izaslanstva iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, pokazujući da "Maršala nisu zaboravili".
"Svi do jednog žale za Titovim vremenom, u kojem se, kako kažu, neusporedivo bolje živjelo", piše beogradski Kurir.
"U Titovo vrijeme sve je bilo sve dostupno, školstvo, zdravstvo i druženje. Roditelji su mi radili i imali smo nešto, a danas radimo i nemamo ništa. Kad dođemo na Titov grob nađemo se i družimo se s drugovima iz cijele Jugoslavije i širimo bratstvo i jedinstvo", rekla je za Kurir Bernarda Dodić iz Ilirske Bistrice u Sloveniji.
Nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. svibnja u Beogradu.

Na njegovu je pogrebu, uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, nazočilo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja.
Uz obljetnicu Titove smrti 4. svibnja, njegovi štovatelji i, već rijetki preživjeli suborci, odaju mu poštu i 25. svibnja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, uz tradicionalni slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu. (Hina)