BEOGRAD/ DEN HAAG. 14. travnja 2021. (Hina) - Tužiteljstvo je u srijedu u završnim riječima na haškom suđenju za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH 90-ih godina
Tužitelji MICT-a za Stanišića i Simatovića traže doživotni zatvor, a obrana slobodu
(Hina/EPA)
Tužiteljstvo je u srijedu u završnim riječima na haškom suđenju za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH 90-ih godina, za bivše čelnike Državne sigurnosti (DB) Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013.
Pred vijećem Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MICT), sljednika Haškog tribunala (ICTY), završnim riječima koje su trajale tri dana priveden je kraju ovaj maratonski proces započet još 2003.
Tada je protiv Stanišića i Simatovića podignuta optužnica za ratne zločine počinjene u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a oni su uhićeni u ožujku te godine.
Optuženi Stanišić i Simatović nisu nazočili završnim riječima pošto im je odobrena privremena sloboda u Srbiji.
Prema izvješćima Radija Slobodna Europa (RFE) i Deutsche Wellea (DW), na ponovljenom suđenju tužitelj Douglas Stringer ocijenio je da su i u ponovljenom postupku dokazane optužbe da su dvojica optuženika suučesnici udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom", nasilnim i trajnim protjerivanja nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.
Taj plan su, rekao je Stringer, ostvarivali angažiranjem postrojbi Crvene beretke, Srpske dobrovoljačke garde (SDG) Željka Ražnatovića-Arkana i Škorpiona, iza kojih su na bojištima ostajali "teški i neizbrisivi zločini" u dvjema bivšim republikama SFRJ.
"Od Škabrnje kod Zadra do Trnova kod Sarajeva, paramilitarne formacije, koje su osnovali i opskrbljivali optuženi, počinile su monstruozne zločine i zastupnici tužiteljstva su to nepobitno dokazali", ustvrdio je tužitelj Stringer.
On je u završnoj riječi tužiteljskog tima naveo kako je Slobodan Milošević, za kojeg se drži da je bio na čelu udruženog zločinačkog pothvata, u studenom 1995. kao svog najboljeg izvršitelja poveo Jovicu Stanišića na mirovne pregovore u Daytonu, te da je morao znati da je dva mjeseca ranije Stanišić poslao vođu SDG-a Arkana u Sanski Most da nastavi činiti zločine, po kojima je stekao zloglasnu ratnu slavu, navodi DW.
To je jedan od niza zločina paravojnih postrojbi, koje su, zahvaljujući optuženima, nastale pod okriljem srbijanskog DB-a i zločinački djelovale po Hrvatskoj i BiH, uz njihovu izdašnu pomoć.
Stringer je u zaključku završne riječi istaknuo kako je tužiteljstvo i u ponovljenom suđenju dokazalo da su Stanišić i Simatović krivi ili odgovorni za progone i zločine nad najmanje 340.000 žrtava, te da su "znatno doprinijeli" udruženom zločinačkom pothvatu od 1991. do 1995., čiji je cilj bilo "uspostavljanje teritorija koji su Srbi smatrali svojim", nasilnim i trajnim uklanjanjem drugih naroda s velikih područja dviju država.
Obrana ustvrdila da krivnja optuženih nije dokazana
Pred vijećem suca Burtona Halla obrana je, pak, inzistirala da krivnja optuženih nije dokazana.
Britanski odvjetnik Wayne Jordash iz tima obrane istaknuo je da se sve za šta tužitelji terete njegovog branjenika Stanišića temelji na pretpostavkama, retoričkim tvrdnjama i konstrukcijama, a ne na valjanim dokazima.
Ni DB niti Stanišić kao njezin načelnik, kazao je Jordash, nisu osnovali ni Arkanove Tigrove, ni Škorpione niti jednu od paravojnih postrojbi koje su u ratu harale Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, a još manje im izdavali zapovjedi.
Jordash je ustvrdio kako Stanišić nikada nije ni susreo Arkana niti razgovarao s njim.
Postrojbe koje su, osim u Hrvatskoj, počinile zločine i u BiH, bile su pod kontrolom Službe javne sigurnosti MP-a Srbije i njezina tadašnjeg načelnika Radovana Stojičića Badže, ubijenog u Beogradu 11. travnja 1997., tvrdi Jordash.
I odvjetnici Simatovića također su inzistirali na tome da njihov branjenik nikakve veze nije imao s Arkanom ni njegovom gardom, a još manje sa Škorpionima, navodi DW.
Radio Slobodna Europa navodi da je ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću "posljednji proces pred sudom u Den Haagu u kojem se utvrđuje jesu li dužnosnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH".
Također, RFE konstatira kako "pred Haškim tribunalom i njegovim sljednikom, sudskim Mehanizmom, do sada nijedan dužnosnik Srbije nije proglašen krivim za ta zlodjela".
Poslije trodnevnih završnih riječi tužiteljstva i obrane očekuje se odluka vijeća suca Burtona Halla, a presuda bi, prema ranijim najavama, mogla biti izrečena u svibnju.
Međutim, DW navodi kako bi se "sudeći prema praksi Haškog tribunala, čiji je u svemu nasljednik Mehanizam", izricanje presude teško moglo očekivati i "čuti ove godine".
Bivšem šefu DB-a Stanišiću i njegovu zamjeniku Simatoviću sudi se zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno protjerivanje većine nesrpskog stanovništva, mahom Hrvata i Bošnjaka, s velikih područja Hrvatske i BiH u razdoblju od 1991. do 1995. godine.
Optužnica ih tereti da su „rukovodili financiranjem, obukom, logističkom potporom i drugom pomoći ili podrškom“ specijalnim postrojbama DB-a, poput Crvenih beretki, te paravojnim postrojbama kakve su bile Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića-Arkana i Škorpiona, koje su sudjelovale u zločinima počinjenim tijekom sukoba na teritoriju Hrvatske i BiH.
Stanišić i Simatović uhićeni su u ožujku 2003. i prebačeni u pritvor Haškog tribunala, a u prvom pojavljivanju pred sudom nijekali su krivnju.
U svibnju 2013. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju oslobodio ih je optužbi, uz ocjenu kako “postoji mogućnost" da su njihova djela bila "usmjerena ka stvaranju i održavanju srpske kontrole nad velikim dijelom Hrvatske i Bosne i Hercegovine” te da je, unatoč činjenici da su Stanišić i Simatović organizirali, opskrbljivali, financirali, podržavali i vodili obuku postrojbi, "njihova potpora bila opće prirode i stoga nije bila usmjerena ka izvršenju ratnih zločina".
Ta je oslobađajuća presuda ukinuta u prosincu 2015., a Žalbeno vijeće ICTY-a naložilo je ponovno suđenje, ocijenivši da su "učinjene značajne pravne i činjenične pogreške" kada je sud UN-a oslobodio Stanišića i Simatovića.
Drugo suđenje je počelo 13. lipnja 2017. i završeno je danas.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
