Dok svjetski čelnici na summitu G7 u Cornwallu pokušavaju naći rješenje za budućnost, hrvatski predsjednik ljut tretmanom koji se sprema Hrvatskoj, bez pratnje šefa diplomacije odlazi na skup NATO-a.

- Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome razgovarati na summitu, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur, kazao je Milanović.

Kao po običaju, Hrvati najlošije prolaze u svim dogovorima oko budućnosti BiH, pa se sada pojavio dokument koji, kako kaže Milanović, kao da je napisan od neke nevladine udruge iz Sarajeva.

"To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi. To preko Hrvatske neće proći”.

Uoči važnog summita vojnog saveza Hrvatska je ponovo stjerana u kut, da bi dokazala da je BiH država tri konstiuitivna naroda i da Hrvati moraju naći svoje mjesto u državi kojoj sve više prijeti raspad. Zapravo, nije ni čudno da nas međunarodna zajednica sve više tretira kao potpune autsajdere, jer strani diplomati itekako dobro paze i vide što se sve događa u državnom vrhu u zadnje vrijeme. Prepucavanje, pa i ovo najnovije oko putovanja Gordana Grlića Radmana koje je naprasno otkazano, zemlji itekako šteti, pogotovo na vanjsko-političkom planu planu. Onda se to naravno reflektira i na regiju i na sve ono što se događa u hrvatskom okruženju, jer velike sile svakako ne drže do zemlje u kojoj i vlastiti političari ne drže do čuvanja ugleda.

Odnosi Kine i Zapada

I dok se Milanović sprema na put, bez ikoga iz Vlade u svojem izaslanstvu, čelnici G7 donijeli su nekoliko važnih odluka, poput one o donaciji milijardu doza cjepiva protiv covida-19 u sljedećih 12 mjeseci. Da je pandemija i dalje tema broj 1 koja dominira u međunarodnoj zajednici, jasno je i iz ovogodišnjeg skupa na koji je doputovao i američki predsjednik Joe Biden.

- Obećanje koje smo dali kad smo se zadnji puta sreli u veljači 2021. i sada u Carbis Bayu je milijarda doza kroz godinu dana. Surađivat ćemo s privatnim sektorom, G20 i drugim zemljama da bi povećali doprinos kroz mjesece koji dolaze, rečeno je u izjavi nakon što su diplomati vijećali cijelu noć sa subote na nedjelju. Kina je, naravno, bila najveći problem jer je sve više onih koji tvrde da je virus ‘pobjegao’ iz laboratorija i da Kinezi zbog toga trebaju snositi sankcije. Ali, Kina nije bila problem samo zbog virusa, već su se na dnevnom redu moćnika G7 našla pitanja nepoštivanja trgovinske prakse od strane Pekinga, ljudska prava i problemi u Hong Kongu, sve ono što inače opterećuje odnose Kine i Zapada. Ali, Peking se više ne može izbjeći kada je riječ o globalnim odnosima, pa se i čelnici okupljeni na summitu slažu da treba nastaviti suradnju s Kinezima, prije svega oko globalnih izazova, od zaštite biološke raznolikosti do klimatskih promjena.

Analitičari primjećuju da su čelnici na skupu bili vrlo kritični prema Pekingu i da je po prvi puta ušlo u završnu deklaraciju sve ono što Zapadu ne odgovara kada je riječ o Kini, što će sigurno izazvati burne reakcije Pekinga. Već je sada uslijedila reakcija da ”male skupine” ne vladaju svijetom, što je jasno upozorenje Kine da je postala velesila koju nitko više ne može zaobići.

”Dani kada je globalne odluke diktirala mala skupina zemalja davno su prošli”, šamar je Pekinga na račun Amerike i drugih velesila u G7. ”Uvjereni smo da su države, velike mili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da bi se svjetska pitanja trebala rješavati uz savjetovanje sa svim državama”. Poruka je to ne samo Americi, već i Kanadi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Japanu, državama okupljenim u G7. Nervoza je posve jasna, pogotovo nakon što su čelnici G7 zemljama u razvoju ponudili infrastrukturnu shemu koja bi trebala biti odgovor na inicijativu kineskog vodstva Pojas i put, vrijednoj više od milijardu dolara.

Dogovor svjetskih moćnika

- Klima i klimatske promjene teme su o kojima treba hitno postići dogovor, stav je svjetskih moćnika, pogotovo nakon što je Donald Trump nestao s političke scene. Pred svijetom su ambiciozni izazovi koje treba provesti, a razvijene zemlje moraju u tome prednjačiti. Predsjednici država i vlada tako žele postići dogovor da se ograniče državne subvencije za fosilne izvore energije poput ugljena. Oglasila se i Bijela kuća priopćenjem da će G7 koordinirati svoje klimatske ciljeve tako da se ide prema ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine, kao što je utvrđeno u Pariškom klimatskom sporazumu. Treba podsjetiti da su se Amerikanci nakon Trumpove ere vratili za stol sa svim drugim državama koje žele postići napredak kada je riječ o problemima izazvanim klimatskim promjenama.

Britanci su priopćili da se zemlje G7 žele obvezati da će prikupiti 100 milijardi dolara svake godine za financiranje klimatskih inicijativa u zemljama u razvoju. Hoće li taj novac zaista doći u ruke onih koji nemaju sredstva za ambiciozne projekte drugo je pitanje, ali je očito da su čelnici najrazvijenijih zemalja svijeta sve više zabrinuti za sudbinu planeta i budućnost čovječanstva.

A sada su sve oči uprte prema predstojećem susretu Joea Bidena i Vladimira Putina, kako bi se vidjelo predstoji li u dogledno vrijeme dijalog Rusije i Amerike. Odnosi su na niskoj razini, možda i najlošiji od vremena Hladnog rata, a za sada nema naznaka da bi se mogli ubrzo poboljšati. Mnogo je tema koje će biti razmatrane, ali je najvažnije da ubuduće lideri dvije zemlje kontaktiraju i dogovaraju se. Putin je već najavio neke ustupke Washingtonu, poput toga da je Rusija spremna predati kibernetičke kriminalce SAD-u. Tema hakerskih napada iz Rusije prema Americi bit će na dnevnom redu, pa se možda u tom smislu i postigne dogovor.

- Ako se dogovorimo za izručenje kriminalaca onda će naravno Rusija to učiniti, ali samo ako se obaveže i druga strana i izruči kriminalce Ruskoj federeaciji, rekao je Putin uoči sastanka 16. lipnja u Švicarskoj. Da se svijet itekako mijenja pokazuju baš ovi dani summita svjetskih čelnika, jer dominiraju teme o kojima se prije desetak i više godina nije uopće razgovaralo. Sada su u prvom planu klimatske promjene, borba protiv cyber kriminalaca, donošenje mjera koje će svijetu pomoći da pobijedi pandemiju covida-19.

Valjda će i hrvatski politički vrh shvatiti da se svi moramo mijenjati, koncentrirati se na izazove budućnosti, a ne ponašati se neodgovorno što u konačnici ima posljedice za međunarodni ugled Hrvatske. Zato i Milanović mora na summitu vojnog saveza uvjeravati ‘neke’ da BiH mora biti zemlja u kojoj sva tri konstitutivna naroda, pa tako i Hrvati, imaju ista prava.

Povezane vijesti

• GRABAR-KITAROVIĆ: Inicijativa triju mora briše granicu 'stare i nove Europe'
• Pompeo i Kim Jong Un za drugi SUMMIT SAD-a I SJEVERNE KOREJE
• G7 dogovorio 50 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu. Novac će osigurati sama Rusija