SUPERIZBORNA GODINA U SLOVENIJI. Opći izbori u travnju, predsjednički i lokalni najesen. Janša pod upitnikom, Pahor sigurno odlazi

Ilustracija

U Sloveniji je započela superizborna godina. Rezultati tih izbora mogli posve promijeniti politički krajobraz susjedne države, ali i odnose s Hrvatskom pobjedi li politika koji o otvorenim problemima poput međudržavne granice ima drugačija stajališta. Kako su se već naveliko raspisali slovenski mediji, Slovenija će veći dio 2022. provesti u izbornoj kampanji. Birači će tri puta izlaziti na birališta - opći izbori zakazani su za 24. travnja, dok su predsjednički i lokalni izbori najavljeni za jesen. Pitanje svih pitanja je hoće li Janez Janša sa svojom strankom, SDS-om, ostati na premijerskom mjestu te tko će naslijediti Boruta Pahora, predsjednika Slovenija kojem istječe drugi mandat.

Sve slovenske stranke koje drže do sebe u posljednjim mjesecima 2021. godine počele su isticati svoje stavove usvajanjem izbornih manifesta. Politički centar je prepun konkurenata jer se stranke pokušavaju distancirati od radikalnijih pozicija vladajuće Slovenske demokratske stranke te ljevice kako bi se obratile umjerenim glasačima. Već se sklapaju i savezi lijevih i desnih stranaka, jedni kao protuteža dugotrajnom i dominantnom SDS-u, drugi kako bi stranke imale bolju šansu da pređu izborni prag od četiri posto, koliko je potrebno za ulazak u Državni zbor, tj. parlament. Četiri parlamentarne oporbene stranke lijevog centra - LMŠ, SD, Ljevica i SAB - potpisale su još u rujnu pakt o postizbornoj suradnji. Na izbore će samostalno, nakon čega bi stranka s najboljim učinkom predložila mandatara za premijera. Bilo je i prijedloga da idu zajedno kao koalicija, što bi im povećalo izborne šanse. Neki analitičari tvrde da je to jedini način da se porazi SDS premijera Janeza Janše.

Sklopljena su i druga politička savezništva. Jedan od njih je Poveži Sloveniju koji uključuje stranke Konkretno ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka i stranku bivšeg mariborskog gradonačelnika Franca Kanglera. U pregovorima su s nekoliko manjih lokalnih lista kako bi proširili svoju privlačnost. Najavljeno je osnivanje i dvije zelene stranke. To je pokušaj osnaživanja sve veće važnosti zelenih politika i konačnog vraćanja zelene opcije u politički mainstream iz kojeg je odavno ispao. Jednu stranku osniva Jure Leben, bivši ministar okoliša, drugu su najavila dvojica istaknutih zelenih aktivista - Uroš Macerl i Urška Zgojznik.

Novih stranaka bit će i na drugim dijelovima političke arene. Predsjednik parlamenta Igor Zorčič najavio je da će osnovati liberalno-demokratsku stranku te je ušao u razgovore s nekoliko istaknutih gradonačelnika. Nepoznanica je i politička putanja Roberta Goloba, smjenjenog izvršnog direktora trgovca energijom Gen-I. Ankete pokazuju da trenutno uživa značajnu potporu birača, ali ostaje nejasno hoće li na izbore izaći sa strankom ili će se pridružiti postojećima. U Državni zbor bi mogla ući i Naša zemlja, stranka koju je stvorila Aleksandra Pivec, bivša ministrica poljoprivrede smijenjena u aferi vezanim uz njezine troškove.

Tko će se kandidirati za predsjednika, još se ne predviđa jer stranke žele vidjeti kako će proći na izborima za parlament. Jasno je da Pahora, koji je imao podršku Socijaldemokrata (SD), neće biti na listi jer je odradio dva mandata te je na kraju počeo dobivati kritike da nije ništa napravio osim fotografiranja na Instagramu. To bi za jednog bivšeg manekena, što je Pahor, trebalo biti i normalno. Slovenski mediji kao predsjedničku kandidatkinju spominju Ljudmilu Novak, europarlamentarku kršćansko-demokratske Nove Slovenije (NSi) koja je ove godine prestigla Pahora na ljestvici popularnosti. Ona se o tome nije još izjasnila.

Lokalni izbori imaju fiksni datum treće nedjelje u studenom, ali kampanja je za sve namjere već započela jer općine tradicionalno povećavaju lokalna ulaganja u posljednjoj godini prije izbora. Mediji ističu da lokalni izbori rijetko odražavaju političku stvarnost na nacionalnoj razini jer se mnogi kandidati u 212 slovenskih općina biraju s lokalnih lista bez čvrste stranačke pripadnosti ili iz manjih stranaka koje nisu zastupljene u parlamentu. Na posljednjim izborima Slovenska ljudska stranka (SLS) završila je s najvećim brojem gradonačelnika unatoč tome što je odsutna iz nacionalne politike od 2014. godine. Inače, u Sloveniji je parlamentarnim zastupnicima zabranjeno da obnašaju dužnost gradonačelnika i tko god bude izabran u parlament mora odustati od svoje gradonačelničke funkcije.

Izborna godina završit će izborima za Državni savjet ili Nacionalno vijeće, gornji dom parlamenta, gdje vijećnike biraju neizravno interesne skupine koje predstavljaju poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, obrtnike, nekomercijalne djelatnosti i lokalne zajednice. Državni savjet nema ovlasti koje imaju gornji domovi u pravim dvodomnim sustavima, ali je tijekom svog sadašnjeg mandata pokazalo da ipak može snažno utjecati na politiku svojim pravom veta. Neki slovenski političari smatraju kako bi opći izbori mogli biti održani i ranije. Predsjednik Državnog zbora Igor Zorčič (Stranka modernog centra) naglasio je da bi volio da se izbori održe ranije te da budu izvanredni. "S obzirom na situaciju u državi, bilo bi bolje da se izbori održe ranije i da budu izvanredni. Izvanredne izbore ne želi samo opozicija već i građani", rekao je Zorčič.

Lider zastupnika okupljenih oko stranke Ljevica Matej Vatovec također je naglasio kako se izbori trebaju raspisati što ranije kako bi se što prije smijenila vladajuća partija kojom rukovodi Janez Janša. "Svaki dan aktuelne vlasti predstavlja štetu za državu, za njenu budućnost, ali i za obnovu zemlje. Svi članovi opozicije uvjereni su da su prijevremeni izbori jedino i pravo rješenje za Sloveniju", izjavio je Vatovec tamošnjim medijima.

Očekivano, predstavnici vladajućeg SDS-a Janeza Janše potvrdili su kako je 24. travnja datum pogodan za redovne izbore te da vladajuće strukture nemaju problem s tim. "Rokovi su tu da se pomiču, ali ovo je prvi mogući rok i s tim nemamo problem", rekao je Danijel Krivec i opovrgnuo mogućnost izbora prije roka, odnosno izvanrednih izbora. "Uvijek možemo pričati o ovoj opciji, ali ja mislim da je to i dalje samo bajka", rekao je on.

Prema posljednjem istraživanju međunarodnog portala Politico od 27. prosinca, među biračima je najpopularnija stranka Janeza Janše, SDS s 27 posto podrške. Taj postotak Janša dobiva u posljednjih nekoliko mjeseci. Slijede Socijaldemokrati (SD) predsjednice Tanje Fajon (18 posto), Ljevica predsjednika Luke Meseca (12 posto), dok izborni prag prelaze i Lista Mladena Šareca (deset posto), Nova Slovenija – Kršćanski demokrati Mateja Tonina (devet posto) te Stranka Alenke Bratušek (SAB), koja dobiva četiri posto. Na rubu izbornog praga s podrškom od tri posto su SLS i Naša zemlja.

Očito je da je slovensko biračko tijelo dosta podijeljeno i da će strankama biti teško sakupiti većinu u parlamentu od 90 zastupničkih mjesta. Rješenje se možda ponovno pronađe u manjinskoj vladi kakva je Janšina, ali kakva je bila i ona prethodna, Socijaldemokrata s podrškom Ljevice.