Nema mira u Crnoj Gori. Ulični prosvjedi koji su u ponedjeljak navečer izbili na ulicama crnogorskih gradova usmjereni su protiv novoizabrane probeogradske vlade premijera Zdravka Krivokapića koji ih objašnjava „udarom“ političkih protivnika unutar zemlje, ali i izvan nje. Povod za nemire je najava smjene ministra pravosuđa Vladimira Leposavića, poznatog po bliskosti Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je odigrala ključnu ulogu u crnogorskim parlamentarnim izborima 30. kolovoza 2020. godine. Na njima je prosrpski blok dobio prevagu od samo dva skupštinska mandata te se već mjesecima očekuje kako će Demokratska partija socijalista aktualnog predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića iskoristiti svaki povod da uzdrma tanku vladajuću većinu.

Paradoksalno, Vlada je sada – barem na prvi pogled – uzdrmana nemirima što su ih izazvali prosrpski prosvjednici koji podržavaju ministra pravosuđa Leposavića koji treba biti smijenjen zbog izjave kojom negira genocid nad Muslimanima u Srebrenici tijekom rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća.

Prosvjednici negiraju genocid

Prosvjedi su izbili u Podgorici, Baru, Nikšiću, Pljevljima i Beranama gdje je nekoliko stotina građana noseći srpske zastave i transparente kojima negiraju zločin u Srebrenici podržalo ministra Leposavića čiju je smjenu zatražio crnogorski premijer Krivokapić. Šef vlade je prvo zatražio da Leposavić sam ode – što on nije prihvatio, pa je potom najavio smjenu.

Skandal koji je upravo kulminirao započeo je još prije dva tjedna kada je ministar Leposavić u parlamentu rekao da je spreman priznati da se u Srebrenici dogodio zločin genocida kada se to nedvosmisleno utvrdi, dodavši da je Sud za ratne zločine u Hagu izgubio legitimitet. Leposavića su podržali zastupnici prosrpskih stranaka u skupštini Crne Gore, izjavljujući kako njegovo stajalište prihvaća većina Srba u Crnoj Gori te kako nemaju namjeru glasati za njegovo razrješenje.

Podrška u parlamentu koju je dobio Leposavić, kao i na ulicama gdje se, kako prenosi Radio televizija Srbije, uz transparente klicalo "Crna Goro gorska vilo genocida nije bilo", „Zbog Srebrenice sa funkcije se Srbin skida, upamtite nije bilo genocida", "Kosovo je srce Srbije", "Pravda za Vlada", "izdaja, izdaja" i "Ustaše, ustaše" te "Milo lopove".

Među okupljenima u Podgorici primijećen je četnički vojvoda Mileta Pavićević koji je poznat kao sudionik većine prosvjednih skupova prosrpskog Demokratskog fronta. Mediji naglašavaju kako se prosvjednim okupljanjima prekršilo epidemiološke mjere kojima su u potpunosti zabranjena okupljanja. Građani obavezni i držati distancu od dva metra, što nije bio slučaj, a većina nije nosila zaštitne maske.

Četnička pobuna protiv prosrpske vlasti u Crnog Gori imala je i svoju beogradsku epizodu.

Ispred crnogorskog veleposlanstva u Beogradu, kako je prenio podgorički portal CDM, okupilo se nekoliko desetina prosvjednika, dok su u središtu Beograda, u Ulici Kneza Mihaila, bacili nekoliko dimnih bombi u ponedjeljak navečer.

Žestoki udari na vladu

Službeni Beograd je – podržao prosvjednike. Aleksandar Vulin, ministar unutarnjih poslova, izjavio je kako crnogorskom premijeru Krivokapiću „nije ni malo stalo do toga šta misle i osjećaju i Srbi i Srbija.“

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić komentirao je kako njegova vlada "trpi žestoke udarce izvana i iznutra".

"Na tome rade mnogobrojni i predstavnici pojedinih vladajućih partija i Đukanovićev DPS zdušno s njegovim uvijek prisutnim satelitima, i još osjećam pipke hobotnice koje ne možemo da odsiječemo", izjavio je crnogorski premijer istaknuvši da se sada u Crnoj Gori stvaraju dva bloka - ultrasrpski i ultra crnogorsko-patriotski.

"Koji su to blokovi, tko želi blokove više. Dosta nam je pregrada i zidova. Treba nam sloboda da bismo preokrenuli Crnu Goru u pravom smjeru“, rekao je Krivokapić te naglasio kako su ministru Leposaviću "progledali kroz prste" kada je u pitanju bio "istup u vezi sa Zakonom o amnestiji i okolnostima oko usvajanja tužilačkih zakona".

Krivokapić je, prenose beogradski mediji svoju odluku objasnio nužnom: „Najteža odluka koju sam donio u životu. Rukovođen jasnim stavovima iz sporazuma s liderima pobjedničkih koalicija i stavovima iz ekspozea, do detalja sam upoznat sa dešavanjima i radom ministara. Ovu vladu ruše svi, i pozicija, i opozicija, i okruženje, i centar i nitko je ne doživljava kao svoju. To su porođajne muke jer još nijesmo prebolovali dječje bolesti. Dao sam slobodu svakom ministru vjerujući u njegovu biografiju i stručnost. Možda se nikad u historiji nije desilo, ali se mora desiti smjenjivost. Niko nije u poziciji da ostane četiri godine na funkciji.“

Istaknuo je kako je obaveza Leposavića bila da na poslaničko pitanje odgovori u duhu politike Vlade, a ne u duhu akademske rasprave.

"U nedjelju sam mu poslao poruku da se sam vadi iz onoga što je zakuhao. Ali je njegova izjava u ponedjeljak bila na istom tragu. Tražio sam mu ostavku jer je najbolje da osobnim činom pokažemo odgovornost, to sam uradio u petak i danas. Pošto je Leposavić ostao pri svome stavu, ja sam donio prijedlog za razrješenje člana Vlade, u ovom slučaju ministra Leposavića", rekao je Krivokapić dodajući kako je Leposavić čovjek izuzetne inteligencije i znanja, ali da je nedopustivo da iznosi svoje privatne stavove.

S obzirom na snažne aspiracije za članstvo Crne Gore u Europskoj uniji te na pripadnost NATO savezu, nisu izostale ni međunarodne reakcije.

EU i SAD ih osuđuju

Glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonore potvrdila je kako EU primila k znanju inicijativu crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića da razriješi ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog njegovih komentara o Srebrenici.

“Kao što je već rečeno, EU odbacuje i osuđuje svako negiranje, relativiziranje ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici. Poštovanje ljudskih prava i vladavine prava su temeljne vrijednosti EU i kao takve ključni elementi procesa pristupanja EU, koji određuju ukupni tempo pregovora Crne Gore o pristupanju EU”, poručila je Pisaonero u pisanoj izjavi koju je dostavila medijima.

Leposavićevu izjavu osudile su Sjedinjene Američke Države te veleposlanstvo SAD traži od Vlade Crne Gore osudu genocida u Srebrenici.

Neočekivani zaplet na crnogorskoj političkoj sceni i nova podjela na ultrasprski i ultracrnogorsko-patriotski blok unutar vladajuće koalicije koju je otkrio sam premijer Krivokapić pokazuje kako je najmanja postjugoslavenska država još uvijek politički nestabilna. Podrška koju ministar Leposavić dobiva od ministara Vlade Srbije i četničkih vojvoda na terenu s jedne strane te osuda od strane europske i američke diplomacije pokazuje kako bi Vlada u Podgorici – čiji je potpredsjednik etnički Albanac Dritan Abazović, šef stranke URA o kojem ovisi parlamentarna većina – uskoro mogla pasti. Odnosno, mogla bi vlast vratiti DPS-u Mile Đukanovića kojima u parlamentu nedostaju samo dva mandata da se osvoje vladajuću većinu.

Povezane vijesti

• Vlada: Za osvojeni saborski mandat 180 tisuća kuna
• Orešković: Ja sam domoljub, čast mi je pomoći svom narodu
• HDZ i Most u ponedjeljak pregovaraju o sastavljanju vlade