Stručna studija brani kvote za odstrijel medvjeda, udruge užasnute

Redovni godišnji odstrijel smeđih medvjeda u Sloveniji neophodna je mjera za zaustavljanje pretjeranog rasta populacije tih zvijeri, prema istraživanju stručnjaka za te životinje s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani koja će sigurno razljutiti društva za zaštitu životinja koja osporavaju godišnje kvote odstrijela, što ih svake godine odobrava ministarstvo poljoprivrede.

Alternativne mjere za zaustavljanje prirasta medvjeda i širenje njihova habitata na područja gdje žive ljudi nisu djelotvorne, pa bi embargo na odstrijel u budućnosti izazvao povećanje broja konflikata između čovjeka i medvjeda, pokazala je studija.
Kod nas postoji društveni konsenzus o potrebi dugoročnog očuvanja medvjeda, ali ne i suglasje oko potrebnih mjera za postizanje tog cilja, zbog različitih interesa i uvjerenja, kazala je na prezentaciji studije Aleksandra Majić Skrbinšek s katedre za ekologiju i zaštitu okoliša, te istaknula da je potrebno tražiti srednja rješenja i kompromise između različitih grupa.
Po podacima stručnjaka s Biotehničkog fakulteta, broj smeđih medvjeda u zadnjih 15-ak godina povećao se za 50 posto, što povećava rizike većeg broja konflikata medvjeda i čovjeka, zbog čega odobravaju odluku vlade da se u ovoj lovnoj sezoni odstrijeli oko 200 medvjeda.
Tu odluku nakon žalbe društava za zaštitu životinja blokirao je privremeno ustavni sud, no stručnjaci redovni odstrijel odobravaju i smatraju neizbježnim.
Smeđi medvjed na području današnje Slovenije bio je početkom 20. stoljeća na pragu nestanka zbog velikog lova, no danas je zaštićen zakonom, a njegov se habitat širi i na rubna urbana područja gdje su gušće šume i dostupna hrana zimi iz kontejnera s biološkim otpadom.
Danas je prema jednom istraživanju oko 700 primjeraka tih životinja, a kvote odstrijela i domaća regulativa za divlje životinje i lovačka praksa su u skladu s europskim direktivama, smatraju slovenski stručnjaci za okoliš i divlje životinje.
Dodaju da se neke alternativne metode, poput kemijske sterilizacije ženki kako je to slučaj kod domaćih mačaka, na medvjedice ne mogu primijeniti, a zadnjih je godina izostao i izvoz medvjeda za obnovu populacije tih zvijeri u drugim državama, kakav je Slovenije godinama imala na primjer s Francuskom, gdje se radilo o obnovi medvjeđe populacije u rubnim dijelovima Pireneja prema Španjolskoj.
Dovođenju neautohtonih medvjeđih jedinki iz Slovenije žestoko su se naime usprotivili tamošnji ovčari. Tvrde da od kako su iz Slovenije vlasti na njihovo područje počele uvoziti medvjede trpe velike štete na stadima. Lani su zabilježeni i slučajevi da su pirenejski ovčari blokirali ceste kojima se kretala pošiljka iz Slovenije, kako medvjedice ne bi bile puštene u prirodu.
Slovenski ljubitelji divljih životinja i zaštitari prirode tvrde pak da je odstrijel medvjeda u Sloveniji apsolutno pretjeran, a isto tako strah od konflikata s medvjedom jer su takvi slučajevi vrlo rijetki, te da mnogo više ozljeda nego medvjedi čovjeku nanesu svake godine agresivni psi. (Hina)