Ukrajinski narod zadesila je 1932. i 1933. godine najveća katastrofa u njegovoj povijesti: sovjetski komunistički režim, s vođom Josifom Visarionovič Staljinom, glađu je istrijebio oko sedam milijuna Ukrajinaca. Ova katastrofa poznata je kao Holodomor, odnosno Gladomor.

Zločin gladomora nad ukrajinskim seljaštvom počeo je 1929., kada je Staljin naredio kolektivizaciju poljoprivrednoga zemljišta. Kada je podigao obaveznu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu žita, značilo je da ga neće biti dovoljno za prehranu Ukrajinaca. Po tadašnjem zakonu, žito iz kolhoza nije se smjelo dijeliti među seljacima dok se ne napuni državna kvota koju je naložila Vlada. Ova Staljinova odluka i metode osudila je milijune seljaka na smrt glađu. Rukovodstvo Partije, uz pomoć regularnih snaga i tajne policije, vodilo je nemilosrdan rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili da uzima makar šaku žita s kolektivne farme, mogao je, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen negdje na daleki istok. Režim uvodi smrtonosnu etiketu - kulaci.

Gladomor - Holodomor - Prvi kruh Državi

Genocid gladomorom počeo je 7. srpnja 1932., kada je Vrhovna sovjetska državna vlast donijela Zakon o očuvanju imovine državnih poduzeća, kolhoza, kooperacija i državnog vlasništva. Za potkradanje pričuva žita zakon je predviđao strijeljanje i konfiskaciju imovine, za prisvajanje kolhozne imovine predviđena je robija od pet do deset godina. Nazvan je Zakonom o pet klasova jer su njime osuđivani seljaci koji su ručno skupljali urod žita na kolhoznim poljima, a pritom bi znali šaku klasja sakriti u odjeću, da bi se prehranili. Svi koji su uhvaćeni s klasovima, pa makar ih bilo samo pet, odmah su bili strijeljani. Od kazne strijeljanjem nisu bila pošteđena niti djeca.

Istrebljenje ukrajinskih seljaka postala je Staljinova opsesija, stoga 11. srpnja 1932. preuzima osobni nadzor nad provedbom gladomora. Suradnicima poručuje: "Ukrajina je sada najvažnija... Stanje u Ukrajini je izvanredno loše... Trebamo si postaviti cilj: preobratiti Ukrajinu u najkraćem roku u pravu utvrdu SSSR-a, u stvarnu i uzornu republiku. Novca za to ne treba žaliti."

Lenjin je učio svoje sljedbenike kako se trebaju služiti nasiljem i zločinima bez grižnje savjesti: "Monopol nad kruhom, kartice za kruh i sveopća radna obveza predstavljaju u rukama proleterske države, u rukama punovlasnih sovjeta, najveće oružje proračuna i kontrole... Ni jedan pud zrna (stara ruska mjera za težinu, 1 pud = 16,3 kg) ne smije ostati u rukama vlasnika... Proglasiti sve one koji imaju višak zrna, a ne dovoze ga u improvizirana skladišta, neprijateljima naroda, predati ih revolucionarnom sudu, s time da okrivljeni budu osuđeni na zatvor ne manje od 10 godina, zauvijek istjerani iz svoje općine, a sva njihova imovina konfiscirana... Sav višak krušnog zrna pripada državi..., svaki suvišni pud krušnoga zrna mora biti oduzet u korist države… Za strijeljanje nama nisu potrebni niti dokazi, niti saslušavanje, niti sumnje. Ako smatramo za potrebno, mi strijeljamo."

Vrhunac gladomora zbivao se od veljače do kraja proljeća 1933., kada je od gladi umiralo 17 ljudi svake minute, tisuću svakoga sata, a gotovo 25 tisuća svakoga dana.

Jedna povijesna crtica: 1937. obavljen je popis stanovništva. Nakon što je obaviješten o rezultatima koji su ukazivali na gladomor, Staljin je naredio da se popisivači strijeljaju, a dokumentacija o popisima uništi. Uz to, zabranjena je pod prijetnjom drakonskih kazni, riječ gladomor ili holodomor.

Staljin do smrti izgladnio sedam milijuna Ukrajinaca

Masovna glad nadmašila je najgore noćne more. Pojavili su se i slučajevi kanibalizma i izgleda da je bio dosta raširen. Više od 2.500 ljudi osuđeno je za kanibalizam. Vlasti su izradile plakate na kojima je pisalo "Jesti svoje dijete je barbarski čin!" Suočeni sa smrću od gladi, seljaci su činili sve u svojoj moći ne bi li spasili sebe i obitelj. Neki od njih počeli su jesti pse i mačke, drugi su lovili ptice, jeli su korov, lišće i koru s drveća, kukce, žabe, puževe.

Kada su te očajničke strategije preživljavanja postale poznate u Moskvi, uslijedila je brza reakcija. Nova uredba zahtijevala je isporuku krzna svih mačaka i pasa. Mladi komunistički aktivisti počeli su ubijati sve preostale pse i mačke tako da su seljaci mogli loviti još samo mršave pacove. Kad su fanatični partijski aktivisti dokrajčili pse i mačke, počeli su ubijati i ptice.

Prvoga dana siječnja 1933. Lenjin je poslao brzojav ukrajinskim seljacima, u kojem piše: "Nad kolhoznicima i samostalnim seljacima, koji uporno nastavljaju skrivati kruh ukraden i zatajen pri premetačinama, pokrenut će se najstroži oblici kažnjavanja, predviđeni zakonom Centralnog izvršnog komiteta." Vojska i odredi NKVD-a (Narodni komesarijat unutarnjih poslova) okružili su ukrajinske gradove i željezničke postaje, da seljaci ne bi mogli napustiti sela. Stanovnicima je bilo najstrože zabranjeno putovati u druge regije zemlje.

Teror KP SSSR-a zahvatio je i inteligenciju u svim ustanovama. Sovjetski režim istom je žestinom udario i po Ukrajinskoj autokefalnoj pravoslavnoj crkvi uništavajući je kao kulakov agitprop. NKVD likvidirao je sve kijevske metropolije, ukinuo samostane, pobio ili poslao u gulage svećenstvo. Staljin je imao jasnu namjeru da nekad nezavisnu Ukrajinu, uvučenu na silu u Savez sovjetskih država, definitivno poklopi te suzbije svaki pokušaj da se otrgne iz neželjenog čeličnog zagrljaja. Prema seljaštvu organizirao je dvostruki udar: raskulačenje i kolektivizaciju. Značilo je to smrt strijeljanjem ili izgnanstvo u arktičke logore ono malo imućnijih seljaka koji su se opirali komunističkoj doktrini ukidanja privatnoga vlasništva na selu. Staljin je svjesno žrtvovao ukrajinske seljake, optužujući ih da su kulaci i kao takvi kontrarevolucionari, neprijatelji socijalističke revolucije i SSSR-a, a takve treba istrijebiti. Komunistički su teoretičari seljački stalež držali neprijateljem radničke klase.

Iskorjenjivanjem ukrajinskih seljaka kao klasnih neprijatelja komunizma i diktature proletarijata, Staljin je slomio kralježnicu ukrajinskom narodu kao etnosu, jer je istrijebio njegovu narodnosnu supstancu, onaj dio koji se nije mogao rusificirati. Likvidiranjem seljaštva, Staljin je slomio Ukrajince.

Povezane vijesti

• Rusija bi mogla prekinuti diplomatske odnose s Ukrajinom
• Ukrajina upozorava svoje državljane da ne putuju u Rusiju
• Rusija ponovno otvorila Kerčka vrata za plovidbu NAKON SUKOBA S UKRAJINOM