DOBA ŠPANJOLSKE GRIPE

PROSINAC 2020. PODSJEĆA NA PROSINAC 1918. Tada je svijetom harala NAJGORA EPIDEMIJA U POVIJESTI

| Autor: Jurica Körbler
Medicinsko osoblje bilo je prepuno posla, baš kao i danas

Medicinsko osoblje bilo je prepuno posla, baš kao i danas


Prosinac 1918. u Hrvatskoj je donekle sličio ovom današnjem, sto godina poslije. Zabrinuti ljudi, mnogo smrti od nepoznate bolesti, maske na licu, izbjegavanje kontakata, pozivi da se odgode božićna slavlja. Bilo je to u jeku haranja španjolske gripe koja nije zaobišla ni našu zemlju, izmorenu kao i uostalom sve zemlje svijeta nakon velikog rata.

Sve je tog prosinca bilo u znaku ratnih rana i nepoznate, tajanstvene, misteriozne, zagonetne bolesti. Razne informacije pomiješane s dezinformacijama umornim ljudima nakon Prvog svjetskog rata pokvarile su i ono malo božićnog veselja.

Prvi val je bio nevjerojatan, ubitačan, drugi gotovo katastrofalan. Baš uoči Božića rijetke snimke sačuvane iz tog vremena pokazuju iscrpljene ljude kako leže u bolničkim krevetima dok im medicinske sestre daju lijekove koji su tada bili na raspolaganju. Malo je danas sačuvanih tekstova iz znanstvenih krugova koji bi ukazivali što se sve događalo u Hrvatskoj, ali postoje zapisi koji precizno pokazuju pošast bolesti koja se širila Zagrebom, Rijekom, Pulom i Osijekom.

U srpnju 1918. godine gripa se već širila Bečom, Budimpeštom, Berlinom, a vrlo brzo je epidemija zahvatila i Hrvatsku. Vrhunac epidemije u Hrvatskoj bio je krajem ljeta, tako da su neki atmosferu pred Božić doživljavali optimističnije, kao nagovještaj da se virus ipak postepeno povlači. Političke prilike nakon rata bile su u prvom planu, pa se mali broj stručnjaka bavio nepoznatom bolesti koju se nije moglo držati pod kontrolom. Ali, zabrinutost među ljudima

rasla je kako su, doduše stidljivo, stizali i podaci o broju zaraženih i umrlih, pa su na snazi bile sve rigoroznije epidemiološke mjere.

Ako se vratimo u to vrijeme može se konstatirati da se nije mnogo izmijenilo u odnosu na današnje, jer znanost ni u to vrijeme, kao ni danas, nije imala odgovore na mnoga pitanja. Postoje pisani podaci o stanju u Osijeku, u kasnu jesen i uoči Božića, kada su gradske vlasti shvatile da stanje izmiče kontroli i da treba nešto hitno poduzeti. Nikakve mjere koje su do tada provedene nisu dale rezultate, a samo je u sjevernom dijelu Hrvatske zabilježeno 5.000 smrtnih slučajeva. Uostalom, nitko nije bio pošteđen ni u cijelom svijetu od trenutka kada je virus u ožujku 2018. prvo poharao vojnu bazu u Americi i nevjerojatnom se brzinom proširio dalje. Već u svibnju virus je bio prisutan u Španjolskoj i Portugalu, a mjesec dana kasnije u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Ono malo sačuvanog materijala iz tog vremena neodoljivo podsjećaju na današnje fotografije snimljene nakon prva dva vala Covida-19. Ljudi leže na nosilima, kraj njih zdravstveno osoblje s maskama, prepune bolnice. Već krajem 2018. i u Hrvatskoj su se proširile baš takve katastrofične slike, nakon što je samo u Zagrebu od gripe umrlo 900 ljudi. Ukupno je u Hrvatskoj bilo oko 20.000 smrtnih ishoda, dok neki tvrde i 100.000. Bolest je pokosila najviše ljudi u kasnu jesen, ali je strah ostao sve do kraja godine i u 2019.

Liječnici su zabilježili da se pacijenti javljaju sa simptomima koji su i prije bili vezani za gripu, ali je pogoršanje išlo mnogo brže. Kada su u zagrebačke bolnice masovnije stizali pacijenti liječnici su bili zaprepašteni kako bolest brzo zahvaća pluća, a smrt nastupa u svega nekoliko sati nakon pogoršanja. "U pitanje je posve nova infekcija, ali ne znamo kakva", rezignirano su konstatirali liječnici.

Mnogo toga bilo je isto kao danas. Nitko nije mogao ništa predviđati jer se o misterioznom virusu malo znalo. Lijeka nije bilo i jedino je preostalo pozivati ljude da nose maske, a postojale su i brojne teorije odakle je virus krenuo. Povjesničarske Laura i Maria Lara Martinez tvrde da je sve počelo u Kini ili Francuskoj i to 1917. godine.

Ipak, postojala je jedna bitna razlika između onog smrtonosnog virusa vezanog za španjolsku gripu i ovog današnjeg za Covid-19, jer su od španjolske gripe više obolijevali i imali teže komplikacije mlađi, a ne stariji ljudi.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter