Kosovo, najmlađa postjugoslavenska država, dobila je novu vlast s lijevim predznakom. Na nedjeljnim parlamentarnim izborima pobijedila je stranka Samoodređenje, iz čijeg je imena vidljiv i njezin osnovni politički cilj. Izborima na Kosovu i njihovim rezultatima zaoštrava se stanje na Zapadnom Balkanu jer je očito da nikakvog kompromisa sa susjednom Srbijom neće biti, a što je najvidljivije iz poruke budućeg premijera Albina Kurtija da su im pregovori s Beogradom tek „peta ili šesta tema“ u radu buduće Vlade. Kosovska pljuska Srbiji dolazi, znakovito, baš 15. veljače, na dan državnosti koji se u Beogradu poklapa s pravoslavnim blagdanom Sretenje.

Vječno kosovsko pitanje

Pobjedom Albina Kurtija, koji nije mogao na izborne liste zbog toga što je prije dvije godine bacao suzavac u parlamentu, pokazuje da na Kosovu neće doći ni do zamjene teritorija čemu su bili, izgleda, skloni bivši predsjednik Republike Kosovo Hashim Thaci i dosadašnji premijer Avdulah Hoti, a u pitanje možda dolazi i dokument kojeg je Hoti potpisao s Donaldom Trumpom u Washingtonu prošle jeseni gdje je predviđena suradnja Srbije i Kosova bez međusobnog priznanja.

Pobjeda Samoodređenja na izborima, kao i nedavni zahtjev novog američkog predsjednika Josepha Bidena pridodan čestitki za srbijanski Dan državnosti – da očekuje priznanje Kosova – svakako daju novu dinamiku u konačnom rješavanju kosovskog pitanja i predstavljaju veliki problem za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji se posljednjih dana usredotočio na ulogu milosrdnika koji dijeli cjepiva u regiji. Ali ih ne dijeli i kosovskim Albancima.

Kako je priopćilo Središnje izborno povjerenstvo nakon 97 posto prebrojanih glasačkih listića, Samoodređenje je osvojilo 48 posto glasova. Njemačka novinska agencija DPA opisuje Samoodređenje kao „lijevo-nacionalističku stranku", a kosovski birači dali su joj mnogo više glasova nego konkurenciji na političkom tržištu. Demokratska stranka Kosova (PDK) osvojila je 17 posto, dok je Demokratski savez Kosova (LDK) dobio 13 posto glasova. Obje stranke su priznale poraz još u izbornoj noći. Liga ili Demokratski savez Kosova (LDK), kojeg je osnovao legendarni kosovski političar Ibrahim Rugova, koji je preminuo 2006. godine, posve je izgubila sjaj i ostvarila najlošiji izborni rezultat od kada se u toj državi održavaju parlamentarni izbori. Premijer u odlasku Avdulah Hoti iz LDK samo je poručio da će oni sada biti „konstruktivna oporba“. Alijansa za promjene dobila je 7,6 posto glasova, dok izvan parlamenta ostaju socijaldemokrati, odnosno stranka Socijaldemokratska inicijativa koja je osvojila 2,6 posto glasova.

Nova generacija političara

U kosovskom parlamentu od 120 sjedišta, dvadeset ih je rezervirano za nacionalne manjine. Od toga deset za kosovske Srbe, koji su izabrali srpsku listu koju im je predložio službeni Beograd za svih deset mandata. Izborni pobjednici, stranka Albina Kurtija, proslavili su pobjedu u Prištini na kojoj je budući premijer Kurti poručio: „Naši prioriteti su pravda i radna mjesta. Pred nama je dug put, a greške su moguće. Ali naši ciljevi su plemeniti."

Kosovski izbori izazvali su veliku pozornost europske javnosti. Njemački javni RTV servis ARD komentirao je, prenosi Deutsche Welle, promjenu vlasti u Prištini kao dolazak nove generacije političara.

- Kurti pripada novoj generaciji političara. On se zalaže za smjenu stare garde koja je dominirala kosovskom politikom od proglašenja neovisnosti. Taj 45-godišnji bivši politički zatvorenik, nadaren je govornik. Osobito je omiljen među mladima, ali i ljudima s Kosova koji žive u inozemstvu. Oni optužuju staro vodstvo da nije učinilo ništa protiv siromaštva i da su svi oni odgovorni za raširenu korupciju u zemlji, komentira Deutsche Welle.

Beogradska agencija Beta javlja da je Kurti izjavio da će dijalog sa Srbijom biti tek „peti ili šesti prioritet nove vlade“ u Prištini.

- Pobijedili smo na ovim izborima. Ovo je bio referendum za pravdu i za rad, a protiv zauzimanja države i korupcije. To je nešto bez presedana na poratnom Kosovu, prenosi Kurtijeve riječi beogradska Politika. Također se ističe velik odaziv birača iz dijaspore koji su došli na glasanje te zahvala novog šefa kosovske vlade konkurenciji na poštenoj izbornoj utakmici.

Njemačka medijska mreža Deutsche Welle naglašava da su izbori na Kosovu došli u najgorem mogućem terminu zbog pandemije korone koja nije pod kontrolom, ali i zbog političke krize prouzrokovane odlaskom donedavnog državnog poglavara Thacija u Haag gdje je optužen za ratne zločine u ratu za oslobođenje Kosova 1999. godine.

Nakon 2008. godine niti jedna vladajuća koalicija u Prištini nije izgurala cijeli mandat – samo u 2020. godini ostavku su dale dvije Vlade, dok je predsjednik Thaci morao podnijeti ostavku iz spomenutih razloga. Kosovu prijeti i ustavna kriza jer je potrebno u roku od šest mjeseci izabrati novog predsjednika države, koji se u toj zemlji bira u parlamentu. Sada tu dužnost obavlja predsjednica parlamenta Vjosa Osmani koja je također pripadnica pokreta Samoodređenje.

Nema međusobnog priznanja

Novi predsjednik ili predsjednica trebaju se u parlamentu izabrati dvotrećinskom većinom – i u tome leži uzrok moguće krize jer je nejasno može li stanka Albina Kurtija i Vjose Osmani poslije nedjeljnih izbora osigurati takvu većinu. Ako ne uspiju, Kosovo čekaju novi izbori za parlament u roku od šest mjeseci.

Plan Samoodređenja dosta je jasan – Kurti treba postati premijer, Osmani dobiti predsjednički legitimitet u parlamentu, ali pitanje je mogu li dobiti većinu za takvu političku konstrukciju. PDK i LDK – Demokratska stranka Kosova i Demokratski savez Kosova su prije izbora odbijali suradnju s Kurtijem, no možda ih snažan izborni poraz natjera na promjenu stajališta. Ne treba zaboraviti niti da su te dvije oporbene stranke također u međusobnom sukobu.

U novoj Vladi treba biti mjesta i za ministre iz redova nacionalnih manjina. S obzirom na dvadeset zastupničkih mjesta, sljeduju im i dva ministarska – najmanje jedno za predstavnike srpske manjine. Podrška manjina – ako se dobro „istrguje“ mogla bi dovesti do stabilnosti i izbora novog predsjednika, ali bi mogla dovesti i do suprotnih učinaka.

Što će se doista događati na Kosovu, državi koju europski mediji opisuju kao „sirotište Europe“ u kojoj je stopa nezaposlenosti oko 40 posto, ne prognoziraju ni najupućeniji analitičari. Jedino što je jasno jest da bi dogovor s Beogradom o međusobnom priznaju i jednoj i drugoj strani donio korist i podršku međunarodne zajednice, te je podjednako jasno da je do takvog dogovora još dug put.

Povezane vijesti

• Izbori na Kosovu: vodi Samoodređenje Albina Kurtija
• IZBORI NA KOSOVU: Tijesna prednost Samoodređenja, Srpskoj listi svih 10 mandata
• Rezultati kosovskih izbora: u budućoj vladi Samoodređenje i LDK