Nedjeljni parlamentarni izbori u Bugarskoj, jednoj od nasiromašnijih država Europske unije, nisu donijeli presudne promjene koje je tražila tamošnja opozicija i birači neskloni dosadašnjem premijeru Bojku Borisovu, ali nisu mu, čini se, dali ni legitimitet da i dalje vodi zemlju na dosadašnji način. Iako će se konačni izborni rezultati čekati sve do četvrtka, prema podacima Centralne izborne komisije, s kojima s podudaraju i rezultati exit pool agencija, Borisova stranka GERB dobila je većinu, ali nedovoljnu da sastavi vlast te je u prvim izjavama za javnost dosadašnji premijer izrazio spremnost na kompromis i iznio prijedlog da Bugarsku u narednom razdoblju vodi tehnokratska vlada.

Rezultati izbora trenutačno pokazuju kako stranka GERB premijera Borisova vodi sa 24,2 posto glasova, dok je nova opozicijska stranka "Ima i ovakvih ljudi" popularnog TV voditelja i pjevača Slavija Trifonova na drugom mjestu sa 19 posto glasova. Opozicijski socijalisti osvojili su 14,9 posto glasova, javlja agencija Reuters.

Vlada stručnjaka

Iznad izbornog praga nalaze se i antikorupcijska opozicijska stranka "Demokratska Bugarska“ s jedanaest posto glasova te stranka umjerenih ljevičara "Na noge! Van mafija" koja je osvojila 5,1 posto glasova birača. Stranka Turaka u Bugarskoj MRF dobila je 8,7 posto.

Problem za Borisa i GERB je činjenica da stranka VMRO, njihov dosadašnji koalicijski partner, nije prešla prag od četiri posto – dobili su samo 3,6 posto glasova.

Stoga je dosadašnji premijer Bojko Borisov predložio u ponedjeljak formiranje višestranačke vlade stručnjaka nakon parlamentarnih izbora jer njegova stranka GERB vodi prema izlaznim anketama, ali ne osvaja apsolutnu većinu.

"Predlažem mir - iskoristimo stručnjake i do prosinca preuzmimo odgovornost za borbu s pandemijom kako bi se ponovno moglo napredovati", rekao je Borisov ne navodeći tko bi sjedio u vladi stručnjaka te koga bi izabrali za njezina predsjednika. Vjerojatno je, prenose mediji, mislio na sebe jer je preko Facebooka poručio liderima oporbenih stranaka koje su ušle u parlament: "Nemate stručnjaka, nemate ljudi, trebate učiti, ali mi imamo ogroman potencijal".

Izlaznost 48 posto

Odaziv na parlamentarne izbore, na kojima se biralo 240 zastupnika Nacionalne skupštine u Sofiji, bio je ispod polovice registriranih birača. Prema anketi Gallupa, na birališta je u uvjetima pandemije izašlo oko 48 posto od šest i pol milijuna birača.

Prve projekcije pokazuju kako GERB, Borisova stranka, dobiva 95 zastupničkih mjesta te kako će teško sklopiti koaliciju s drugim strankama da bi osvojili većinu od 121 fotelje u parlamentu. Teško je za očekivati, kažu analitičari, kako će koalirati s populističkom strankom "Postoji takav narod" popularnog televizijskog voditelja i pjevača Slavija Trifonova koja je na drugom mjestu sa 19 posto osvojenih glasova. Trifonov, 54-godišnji estradni radnik čiji su koncerti s domoljubnim pjesmama privukli tisuće ljudi, odbacio je mogućnost koalicije s GERB-om i socijalistima. To pokazuje kako nakon dugotrajne dominacije bugarskom politikom Borisov ima malo prirodnih koalicijskih partnera u fragmentiranom parlamentu, dok većina stranaka odbija izravnu suradnju s GERB-om.

Ne prihvati li se njegov prijedlog o vladi stručnjaka, nisu isključeni novi parlamentarni izbori koji bi uslijedili nakon tjedana, pa i mjeseci pregovora. Dogodi li se takav scenarij, Bugarska bi mogla imati poteškoća s izvlačenjem novca iz Fonda za oporavak EU-a vrijednog 750 milijardi eura čiji je cilj pomoć gospodarstvima u bloku nakon pandemije koronavirusa.

Glavni problem Bojka Borisova je masovna percepcija njegove vlasti kao korumpirane i premrežene klijentelizmom. Iako je 61-godišnji Borisov u politiku ušao kao „čovjek iz naroda“ desničarskih uvjerenja, taj bivši vatrogasac i tjelohranitelj nije se pokazao kao političar čistih ruku. Prošlog ljeta popularnost su mu srušili masovni antikorupcijski skupovi širom Bugarske.

„Možda se i naziru obrisi jedne nove Bugarske, u kojoj Borisov može nastaviti pobjeđivati na izborima sa svojim ogromnim administrativnim i financijskim resursima, ali ne može se držati vlasti“, rekao je Hristo Ivanov, čelnik antikorupcijske stranke Demokratska Bugarska medijima.

Stranka Demokratska Bugarska bila je jedna od najvećih snaga u masovnim prosvjedima prošlog ljeta, a slična stajališta ima i protestna stranka „Na noge! Mafija van“.  

Bugarski predsjednik Rumen Radev koji je podržao prošlogodišnje protuvladine prosvjede i bio žestoki kritičar Borisova rekao je da je "glasao protiv uništavanja vladavine zakona". "Ovi su izbori korak prema vraćanju u normalu", dodao je Radev, a prenosi Al Jazzera.

Izborni rezultati u Bugarskoj i propast desne vladavine Bojka Borisova ipak predstavljaju iznenađenje. Vodeće medijske kuće u Europskoj uniji još su u nedjelju ujutro prenosile ankete po kojima njegova stranka GERB („Građani za europski razvoj Bugarske“) vodi na izbornom semaforu. Prema terenskoj anketi što ju je proveo Deutsche Welle na ulicama Sofije, stariji su građani bili uz vlast, dok su mlađi razmišljali – otići ili ostati u Bugarskoj dobije li korumpirana vlast još jedan mandat.

„Oporba se još nije dokazala. Radije biram ono što poznajem pa makar to i nije najbolje," objasnio je jedan stanovnik Sofije, dok je 29-godišnji Dimitar Dimitrov, koji je magistrirao na London School of Economics, na izbore izašao na listi stranke Demokratska Bugarska. On je siguran kako su Borisov i njegova vlada "istrošeni, delegitimirani i štetni za politički i javni život u Bugarskoj."

Sveprisutna korupcija

Mladi par Iva i Atanas, 27-godišnjaci koji rade u digitalnom menadžmentu, sudjelovali su u antikorupcijskim prosvjedima i žele promjene kako bi ostali u Bugarskoj. "Ne vidim u jednom jedinom području politike ljude koji doista razumiju što rade", kaže nam Atanas. "Birokracija i nekompetentnost su posvuda prisutni." "Nepotizam i korupcija su svuda i ljudi više nemaju nikakvih iluzija,“ dodaje Iva.

Prema podacima Transparency Internationala Bugarska se nalazi među najkorumpiranijim zemljama članicama EU. Nedavno izvješće Sjedinjenih Američkih Država o ljudskim pravima također je naglasilo ozbiljne probleme s neovisnošću pravosuđa i slobodom medija u zemlji. Na dnu europske ljestvice glede slobode medija Bugarska se nalazi i na listi organizacije Reporteri bez granica koja je 2020. godine Bugarsku smjestila na 111. mjesto među zemljama svijeta. Bugarska je zemlja u kojoj samo nekoliko poduzetnika posjeduje većinu medija i tako određuju što će biti objavljeno te su blisko povezani sa vladajućim političarima.

Kako prenosi Deutsche Welle, sudionici prošlogodišnjih prosvjeda očekuju kako će zemlja krenuti drugim putem. Ne dogodi li se to, neki razmišljaju o novim prosvjedima. "A ako i s njima ne bude promjena, onda nema druge nego otići u inozemstvo,“ poručuje mladi IT stručnjak Atanas.

Povezane vijesti

• Miletić: U IDS-u se razmišlja i o samostalnom izlasku na izbore
• Miletić: Jak IDS u Saboru za glas Istre u Zagrebu
• Predsjednik države raspisao prijevremene izbore za parlament 9. lipnja