(Hina/EPA)
Gotovo svaki drugi Nijemac vjeruje da će populističko-desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) u sljedećih deset godina ući u vladu neke od saveznih pokrajina ili u saveznu vladu, javlja u utorak Njemačka novinska agencija (dpa).
Istodobno, njih 59 posto izjasnilo se izrazito protiv uključivanja AfD-a u vladajuće strukture bilo na lokalnoj ili saveznoj razini.
„48 posto ispitanih vjeruje da će AfD ući u neku od vlada saveznih zemalja ili u saveznu vladu. Samo 29 posto ne vjeruje da će AfD-u to poći za rukom“, proizlazi iz ispitivanja instituta YouGov za Dpa.
Prema istom ispitivanju, četvrtina ispitanih (26 posto) ne bi imala ništa protiv sudjelovanja AfD-a u radu lokalnih, a 19 posto u radu savezne vlade.
S druge strane, 59 posto ispitanih je striktno protiv sudjelovanja AfD-a u radu lokalnih ili savezne vlade.
Više od polovine ispitanih smatra da su prošlotjedni događaji u saveznoj pokrajini Tirinška naštetili demokraciji. Tamo je lokalni ogranak Kršćansko-demokratske stranke (CDU), kako bi spriječila ponovni izbor dosadašnjeg premijera ove savezne zemlje Bode Ramelowa iz stranke Ljevica, reformiranih komunista, zajedno s AfD-om glasao za dotad nepoznatog kandidata liberala, unatoč stranačkoj odluci da se politički ne surađuje s AfD-om.
To je izazvalo žestoke kritike diljem zemlje i na kraju rezultiralo povlačenjem predsjednice CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer s mjesta stranačke čelnice. Izabrani kandidat liberala sam se pak povukao s tog mjesta i osporio potporu koju je dobio te će se održati novi izbori.
Jedna trećina ispitanih smatra da je najveći profiter ovog političkog skandala upravo desničarska Alternativa za Njemačku, čija popularnost je izrasla na kritici izbjegličke politike Angele Merkel i koja pokazuje simpatije za nacionalsocijalizam.
Prema najnovijem ispitivanju javnog mnijenja instituta Insa za dnevnik Bild, AfD bi na saveznoj razini biralo 15 posto birača, što je jedan posto više od potpore Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD), drugoj stranci u vladajućoj koaliciji.
Na prvom mjestu je demokršćanska Unija CDU/CSU s 27 posto, iza koje slijedi stranka Zeleni s 20,5 posto.