Da je riječ o velikom papi pokazalo je i nedavno putovanje na Cipar i u Grčku, kada je Franjo otvoreno kritizirao Europu i zamjerio joj odnos prema izbjeglicama. Nije birao riječi, rekao je da se osjeća gluhost i smrtonosna ravnodušnost, pa i cinična nezainteresiranost te na otoku Lezbosu pružio ruke nesretnim ljudima koji traže nov početak
Papa Franjo (CROPIX)
Kada je prije osam godina kardinalska konklava izabrala za papu Jorgea Maria Bergoglia, kardinala iz Buenos Airesa, prvog s južne polutke i prvog papu isusovca, iznenađenje je bilo golemo. Ali, dobri poznavatelji prilika u Vatikanu nisu bili iznenađeni, čak su tvrdili da je papa Benedikt XVI, koji se odlučio za mirovinu, što je također bio šok, predvidio za svog nasljednika kardinala koji će kao papa i prvi uzeti ime Franjo, Franciscus, pokazavši time da dolazi novo vrijeme za Crkvu.
Posjet izbjeglicama
Danas možemo slobodno reći da je Crkva dobila još jednog velikog papu. Hrabrog, iskrenog, pravog reformatora. Čovjeka koji će javno reći ”ja sam grešnik”, koji će shvatiti vrijeme u kojem živimo, ali i pokrenuti promjene koje je Katolička crkva itekako trebala. Pokazalo se po tko zna koji put da politike i političari dolaze i prolaze, a da je Crkva vječna, postojana i čvrsta. Da je riječ o velikom papi pokazalo je i nedavno putovanje na Cipar i u Grčku, kada je Franjo otvoreno kritizirao Europu i zamjerio joj odnos prema izbjeglicama. Nije birao riječi, rekao je da se osjeća 'gluhost' i 'smrtonosna ravnodušnost', pa i 'cinična nezainteresiranost' i na otoku Lezbosu pružio ruke nesretnim ljudima koji traže nov početak. ”To je svjetski problem”, kazao je papa u godini kada se zauzimao i da se zaustavi pandemija, pozivajući sve da se cijepe. Dok su neki visoki crkveni dužnosnici šutjeli, papa je pokrenuo kampanju cijepljenja i u samom Vatikanu, pa su necijepljeni švicarski gardisti morali napustiti službu. Cijepio se sam Franjo, ali i njegov prethodnik, također veliki papa Ratzinger. ”To je etički čin, jer je u igri vlastito zdravlje, tvoj život i život svih drugih”, jasan je bio Franjo.
Ove teške godine za cijeli svijet papa je pokrenuo još neke poteze koji će mu definitivno dati mjesto u povijesti, ne samo Crkve. Sve je izglednije da će se papa u skoro vrijeme sastati s vrhom Pravoslavne crkve. To, čini se, neće biti u Moskvi, a pripreme su u punom toku. Mitropolit Hilarion nedavno je primljen u Vatikanu i razgovaralo se o bratstvu i zajedničkoj brizi za vjernike. Pozdrave je papi uputio i moskovski patrijarh Kiril koji bi uskoro mogao početi povijesne razgovore s papom, što bi za Franju bila i kruna njegovog pontifikata.
Nevjerojatno je zanimljiv današnji poglavar Crkve i suveren male državice Vatikan, u mladosti domar koji se školovao za kemičara i radio kao tehničar u laboratoriju za prehrambene znanosti. Ove je godine papa Franjo u osamdeset i četvrtoj godini života bio podvrgnut i teškoj operaciji, a imao je i problema sa išijasom kojeg zove 'neugodni gost'. Ponekad je zbog toga i šepao, ali se izuzetno dobro drži za svoje godine. Duhovito je svojim protivnicima poručio da su se prerano veselili njegovom odlasku nakon operacije, iako je bio blizu smrti. Uostalom, bolesti ga prate od djetinjstva, kada mu je odstranjen dio plućnog tkiva, a o bolestima rijetko govori. Radije sluša Bacha, gleda nogometne utakmice i uživa u argentinskom čaju.
Uvijek uz obespravljene
”Nakon završetka pandemije obnova svjetskog gospodarstva treba imati za cilj uključiti pristojne i dostojanstvene radne uvjete. Sindikati se rađaju i ponovno rađaju toliko puta da, poput biblijskih proroka, daju glas onima koji ga nemaju. Kada je sindikat korumpiran, to više ne može, već postaje stagnacija pseudo šefova, također distanciranih od naroda”, rekao je nedavno papa, koji se od početka pontifikata zauzima za prava radnika.
Prije nekoliko dana govorio je i o nasilju nad ženama rekavši da je ”broj žena koje su tučene, zlostavljane u svojim domovima, čak i od strane svojih muževa, vrlo, vrlo velik. Problem je što je za mene to gotovo sotonistički, jer se iskorištava slabost onih koji se ne mogu braniti, mogu samo blokirati udarce. To je ponižavajuće, vrlo ponižavajuće”, rekao je papa u razgovoru za Canale 5.
Kada je napunio osamdeset i pet godina Franjo je podsjetio na potrebu da globalni svijet surađuje.
”Svijet se suočava s mnogim drugim problemima osim zdravstvene krize, uključujući siromaštvo, migracije, terorizam i klimatske promjene. Sa time se treba suočiti ujedinjeno, a ne izolirano”, rekao je papa.
Iako su u Vatikanu i ove godine nezadovoljnici iz konzervativnih krugova, navikli na raskoš i bogatstvo, dizali glas papa je krenuo u direktni obračun s visokim svećenstvom umiješanim u korupciju i pedofilske afere.
”Ne treba se slagati sa svim Franjinim reformama ili crkvenim prioritetima i promjenama da bi se prepoznalo da on poziva cijelo čovječanstvo - ne samo Katoličku crkvu - na dublju svijest o zajedničkoj ljubavi i kritičkom zalaganju za ljepotu stvaranja i apsolutnoj nužnosti preuređenja naših prioriteta za očuvanje ljudskog života na ovom planetu”, napisali su u ovoj godini stručnjaci za Vatikan.
Papa koji se svim silama trudio odreći se mnogih navika svojih prethodnika, prije svega uživa povjerenje ljudi. ”Moji ljudi su siromašni i ja sam jedan od njih”, govorio je često papa i dok je u Argentini sam sebi pripremao obroke u stanu. ”Ako slijedite Krista, shvaćate da je gaziti čovjekovo dostojanstvo težak grijeh”.