Otvoreno je 304 biračkih mjesta u nedjelju ujutro u Novoj Kaledoniji za drugi referendum o samoodređenju  na kojem se stanovnici tog francuskog prekomorskog teritorija na Pacifiku izjašnjavaju žele li neovisnost od Francuske. 

Gotovo 180.000 birača treba odgovoriti na pitanje žele li da Nova Kaledonija "dobije puni suverenitet i postane neovisna".

Na tom otočju 18.000 kilometara udaljenom od Pariza prvi referendum bio je održan 4. studenoga 2018., a pobijedili su pristaše ostanka u sastavu Francuske s 56,7 posto glasova.

Nova Kaledonija postala je francuski teritorij 1853. i u početku je bila kažnjenička kolonija. Od tada neovisnost je cilj domorodačkog naroda Kanak koji čini oko 40 posto stanovništva.

Rezultati prvog referenduma o neovisnosti 2018. bili su tješnji od očekivanih što su pobornici neovisnosti smatrali svojom malom pobjedom koja će im pomoći na budućim referendumima. 

Rezultati su bili podjednako podijeljeni i po rasnoj osnovi, što nije bilo iznenađenje. Regije u kojima dominiraju Europljani, uključujući glavni grad Noumeu, velikom su većinom glasale za ostanak u Francuskoj, a područja u kojima žive Kanaci glasala su većinom za neovisnost. 

Europljani čine 27 posto stanovnika Nove Kaledonije koja raspolaže velikim rezervama nikla.

Razlika između dva tabora 2018., iznosila je oko 18.000 glasova, pa se ovaj put vodi bitka za glasove 33.000 birača koji tada nisu glasali. No, budući da u zadnjih šest mjeseci nisu objavljeni rezultati niti jednog ispitivanja javnog mnijenja, teško je predvidjeti koliko su kampanje u tome bile uspješne.

Nova Kaledonija po dogovoru potpisanom 1998. ima pravo na tri referenduma o neovisnosti. Iduća prilika pruža se 2022.

Povezane vijesti

• Sturgeon: Britanija mora omogućiti Škotima da iduće godine glasaju o neovisnosti
• Nova Kaledonija u nedjelju glasa o neovisnosti, slobodna od koronavirusa
• Pokret za neovisnost u Novoj Kaledoniji odbacio ishod referenduma