Dok je američki predsjednik Donald Trump sletio u Air Force One u Londonu frcale su izjave sa svih strana koje su pokazale ne samo animozitet između njega i francuskog predsjednika Emmanuel Macrona, već i duboke podjele unutar vojnog saveza *NATO nije mrtav, savez je aktivan i okretan, to je najučinkovitiji savez u povijesti, rekao je glavni tajnik Jen Stoltenberg

"Hrvatska bi trebala biti primljena u NATO, mislim da je razuman datum 2008. godina", rekao je bivši američki predsjednik George W. Bush u Bijeloj kući u listopadu 2006. godine hrvatskom izaslanstvu koje je vodio tadašnji premijer Ivo Sanader. Jaap de Hoop Scheffer kao glavni tajnik najvećeg vojnog saveza na svijetu uputio je tako 30. ožujka 2009. godine službenu pozivnicu za punopravno članstvo Hrvatske, a dva dana kasnije u ime Hrvatske veleposlanica u Washingtonu Kolinda Grabar-Kitarović predala je u State Departmenu ispravu o pristupanju NATO-u. Danas, kada vojni savez slavi 70-ti rođendan, u pompoznoj atmosferi u Londonu, sve je to povijest. A sadašnjost je krajnje eksplozivna i neizvjesna, jer u svih tih sedam desetljeća NATO-a gotovo da nije bilo takvih razmirica među saveznicima koji dovode u pitanje samu budućnost saveza. Dok je američki predsjednik Donald Trump sletio u Air Force One u Londonu frcale su izjave sa svih strana koje su pokazale ne samo animozitet između njega i francuskog predsjednika Emmanuel Macrona, već i duboke podjele unutar vojnog saveza, od pitanja kako ga dalje financirati do dileme mogu li zemlje, poput Amerike i turske nedavno solirati.

"Svi za jednoga, jedan za sve"

"Kako se svijet mijenja, tako će se mijenjati i NATO", poručuje glavni tajnik Jens Stoltenberg, kojem je produžen mandat, jer se saveznici nisu mogli na vrijeme dogovoriti tko će ga zamijeniti. U Londonu su se opet najčešće mogle čuti riječ "mir" i "sigurnost", ali je veću pažnju izazvala jedna sasvim druga riječ, "budućnost". "Naš je sastanak pokazao još jednom da NATO ostaje jedino mjesto gdje Europa i Sjeverna Amerika svaki dan zajedno raspravljaju, odlučuju i djeluju", riječi su iz prigodnog govora Stoltenberga, uz dodatak da su sve vođe i strani lideri, među kojima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, zaključili da "svi stojimo iza jednoga i jedan za sve".

"Naša opredijeljenost za članak 5. koji znači kolektivnu obranu našeg Saveza danas je izražena", zaključak je londonskog summita što konkretno znači da u roku od 30 dana saveznici mogu osigurati 30 bataljona, 30 zračnih eskadrila i 30 ratnih brodova.

U Londonu se govorilo i o cyber ugrozama, omiljenoj temi na posljednja tri summita NATO-a, te osiguranju sigurnosti telekomunikacijske infrastrukture, prije svega i 5 G mreže. Lideri zemalja članica su zaključili da se treba oslanjati samo na sigurne sustave. Prvi put se na dnevnom redu našla i vojna snaga Kine, kojoj je poručeno da sudjeluje u aranžmanima o kontroli naoružavanja. Kada je riječ o Rusiji NATO pruža ruku suradnji, ali i sa zabrinutošću prati raspoređivanje raketa srednjeg dometa.

I to bi otprilike bilo sve, da nije ono što se događalo u kuloarima možda i znakovitije od službenog dijela summita.

Ogovaranje na hodnicima

Počelo je sočnim ogovaranjem Trumpa u kojem su sudjelovali kanadski premijer Justin Trudeau u društvu domaćina, Borisa Johnsona i francuskog predsjednika Macrona, što je brzo preneseno američkom predsjedniku. A Trump kao Trump, odmah je Trudeaua nazvao "dvoličnim", uz zamjerku da Kanada u NATO proračun i dalje ne plaća koliko je potrebno. Kada se uzme ping-pong na samom početku summita između Trumpa i Macrona, očito odnosi između saveznika nisu tako harmonični kako se u Stoltenbergovom ekspozeu može iščitati. Jer, dok je trajao summit, na društvenim se mrežama mogao vidjeti snimak iz Buckinghamske palače s prijema kojeg je priredila Kraljica, a vidi se i čuje kako grupa lidera ogovara Trumpa. Sve je počelo razgovorom između Johnsona i francuskog vođe, koji je uoči summita govorio o moždanoj smrti NATO-a. "Je li zbog toga kasnio?" pita Johnson, uz smijeh, a čuje se Trudeau kako kaže: "Kasnio je zbog njegove konferencije za novinare koja je trajala 40 minuta". Da bi kanadski premijer još dodao: "Samo se vidi kako se članovima njegovog tima čeljust spušta do poda". A Trumpu ne treba mnogo da uzvrati, žestoko i neprijateljski, što sigurno nije stvorilo neku konstruktivnu atmosferu ni na summitu, na kojem se određivalo je li NATO zaista mrtvac ili ima budućnost. Pogotovo nakon Trumpove iznenadne odluke da napusti Siriju, a Kurde prepusti na milost i nemilost Turske i sultana Erdogana.

"NATO nije mrtav, savez je aktivan i okretan, to je najučinkovitiji savez u povijesti", kasnije je pokušao popeglati Stoltenberg obraćajući se novinarima ispred hotela Grove u Watfordu, pravdajući se da je razlika među liderima zemalja koje su članice NATO-a bilo i prije. "Uvijek su postojale razlike, kao u vrijeme spora oko Sueske krize 1956. ili rata u Iraku". A ne cvjetaju ruže ni među najprisnijim saveznicima, poput Amerike i Ujedinjenog Kraljevstva, jer Johnson, koji je vrlo kategoričan o izlasku Britanije iz EU nije tako siguran treba li podržati Trumpa u bojkotu kineskih kompanija, prije svega Huaweia. Odluku je odgodio do poslije izbora, kada se Trump sa suprugom vrati u Bijelu kuću, a Macron vjerojatno ponovo naljuti američkog predsjednika kojeg muče i druge brige, od toga hoće li ga smijeniti i kakve su mu šanse za drugi mandat.

Europski saveznici i Kanada osigurali su 130 milijardi dolara

Kada je riječ o financiranju vojnog saveza, možda i najbolnija tema koju je potencirao sam Trump tvrdnjama da više nikada neće sve pasti na američka leđa, iz Londona su stigle povoljne vijesti. Naime, europski saveznici i Kanada osigurali su 130 milijardi dolara, a do kraja 2024. godine ta bi se brojka trebala popeti na 400 milijardi. Uključujući i povećanje od 40 posto hrvatskog vojnog proračuna.

Povezane vijesti

• NATO: Atentati u Parizu nisu borba Zapada i islamskog svijeta
• NATO pozvao Crnu Goru u članstvo
• GRABAR KITAROVIĆ: Uspješan summit NATO-a unatoč povremenim napetostima