Tko je Rio Tinto, zbog kojeg se već danima prosvjeduje u Srbiji kako bi se spriječilo otvaranje rudnika litija? Riječ je o anglo-australskoj kompaniji sa sjedištem u Melbourneu, drugoj najvećoj rudarskoj korporaciji u svijetu, specijaliziranoj za traženje bakra, dijamanata, zlata i urana.

Upravo je ta kompanija, osnovana 1873. godine, istjerala iz kuća desetke tisuća stanovnika Srbije koji su tražili da se povuku zakoni koji bi omogućili Rio Tintu eksploatiranje rudnika u dolini Jadra, na najplodnijem srpskom zemljištu. Tu je bio predviđen rudnik litija i eksploatiranje rude jadarit, a građani su se uplašili da će to prouzročiti nepovratnu štetu za okoliš i ugroziti njihove živote.

Nepoznate koristi i štete

Nije, međutim, suradnja Srbije i Rio Tinta od danas. Sve je počelo u eri Zorana Đinđića, koji je prvi stupio u kontakt sa globalnom kompanijom koja, kada je riječ o ekologiji, već u to vrijeme nije uživala baš prevelik ugled. Potvrdio je to i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, podsjetivši da su pregovori nastavljeni i za vrijeme vlade Vojislava Koštunice. Naime, nakon raspada Jugoslavije Srbija se našla u teškom ekonomskom položaju i trebalo je naći projekte koji bi bili u interesu zemlje.

- Nismo taj projekt prekidali ni dok sam ja bio na vlasti, jer je imao ogromni potencijal za Srbiju i bilo nam je u interesu da se istraživanja nastave i da onda odlučimo što ćemo dalje, kaže Tadić, ocijenivši da i danas taj projekt ima snažan potencijal za Srbiju.

I dok istraživanja uopće nisu završena, pa se ni ne znaju elementi važni za procjenu koristi i štete, politika se umiješala i to je na svojoj koži itekako osjetio i Aleksandar Vučić. Pet mjeseci pred izbore krenuli su prosvjedi subotom u kojima su sudjelovali svi oni koji se zaista boje posljedica poslovanja velike korporacije, ali i protivnici Vučića, koji su iskoristili Rio Tinto za iskazivanje svojih političkih uvjerenja koja s ekologijom, naravno, nemaju veze.

Na 'drugoj strani' našao se i oporbeni političar Dragan Đilas, koji je još prije nekoliko godina hvalio projekt i zalagao se da Rio Tinto krene s eksploatacijom. Kažu da je za to i dobio dosta novca, a spominje se oko 750.000 eura.

- Sve što je Đilas tada govorio je istina i ne smijemo šutjeti povlačeći se pred populizmom. U politici se uvijek vodim istinom i uvjerenjima, a ne time što je u određenom trenutku popularno reći. A ako je danas i ovoj fazi opravdano protestirati protiv Rio Tinta bez konačnih procjena o štetnom utjecaju na životnu sredinu, pa onda bi po toj logici trebalo odmah zatvoriti i sve aktivne rudnike i tvornice koje također u manjoj ili većoj mjeri štete životnoj sredini. Međutim, takav ekstremizam bi bio potpuno ekonomski neodrživ, a siromaštvo bi se mnogo više odrazilo na kvalitetu života naših građana, a u krajnjem slučaju i na životnu sredinu, stav je Tadića.

I zaista, što bi Rio Tinto donio Srbiji? Litij je danas najtraženiji svjetski mineral bez kojeg se ne mogu proizvoditi čipovi. U svijetu već gotovo svi osjećaju probleme s manjkom čipova, Sony ne može proizvesti dovoljno Play Stationa 5, proizvodnja automobila je na čekanju. Dakle, nema uopće rasprave treba li ili ne krenuti u eksploataciju litija, pa se nekoliko kompanija gužvalo da, uz Rio Tinto, dobije pravo na posao. Tu su i Euro Litij Balkan i LithiumLiBalkan, a strani investitori grozničavo žele što prije krenuti s eksploatacijom.

Da se nešto intenzivira osjetili su i ljudi uz dolinu rijeke Jadar i u okolici Valjeva čiji su bunari zagađeni, njihova stoka ugiba, a podzemne vode prijete kućama. Mnogi se iseljavaju, jer su dobili novce od Rio Tinta kako bi prodali zemlju, a jadarit je posvađao obitelji i na kraju doveo do ekološkog ustanka.

”Litijska groznica” na srpski način nevjerojatno je podsjetila na neko davno vrijeme kada je krenula eksploatacija zlata, još od vremena kada je ne tako davno utvrđeno da jadarit sadrži litij i bor. Za Rio Tinto je to već 2004. godine bio signal da se stavi 'šapa' na područje koje je obećavalo brdo novca, a redali su se i stavovi stručnjaka koji su tvrdili da se jadarit ne može usporediti sa ničim dosad poznatim. U tom trenutku nitko nije mogao ni pretpostaviti da će litij postati traženiji i od same nafte i zlata. A geolozi su tvrdili da je po rezervama litija Srbija na dvanaestom mjestu na svijetu, a neki tvrde čak i na nekom od viših mjesta. Ima ga i u predjelima planine Cer, a potrebno je, naravno, napraviti ozbiljne studije koje, začudo, nisu gotove.

Brutalno uništavanje okoliša

Rio Tinto je u međuvremenu pokopao nade svih koji su mu širom otvorili vrata. Gdje god se našao, krenulo je uništavanje okoliša, beskrupulozna grabež za profitom, brutalnost pri izvođenju radova. Da bi započeli posao u Srbiji, pritiskali su vlast da donese zakon o eksproprijaciji koji je predviđao da se u ekspresnom roku obeštete oni koji ne žele prodati svoju zemlju i naprosto isele negdje drugdje. I tako je upaljen fitilj prosvjeda i rijeke ljudi našle su se na ulicama Srbije. Počeli su prosvjedi, blokirane su prometnice, izbile su tučnjave, napadnuti su novinari, a vlast je, pet mjeseci pred izbore, upirala prstom u lidere opozicije kojima je ovo više nego dobrodošlo. Sam Vučić bio je svjestan da u takvim okolnostima nema govora da se održi zakon o eksproprijaciji, jer bi politička šteta u konačnici bila znatno veća. Otišao je do sela gdje su predviđeni radovi na rudniku, razgovarao s mještanima i od svih čuo zabrinutost za njihovu budućnost. Ekološki prosvjedi ugrozili su ne samo realizaciju projekta, već i samu vlast, jer su mnogi optuživali Vučića kao da nitko prije njega nije pokušavao dovesti Rio Tinto.

Bilo je već prekasno za filozofiranje i uvjeravanje ljudi da će eksploatacija litija donijeti Srbiji napredak. Vlast očito nije na vrijeme shvatila opasnost od nezadovoljstva ljudi, u vrijeme dok se Europom šire ekološki pokreti i traži obuzdavanje kompanija poput Rio Tinta. Sam Vučić je inicirao povlačenje zakona i izmjenu drugog zakona koji sa Rio Tintom nema veze, a riječ je o zakonu o referendumu i prošle subote ulice gradova Srbije više nisu bile pune prosvjednika, iako će se politički aspekt ekoloških prosvjeda sigurno nastaviti do izbora.

- Radujte se. Neki zbog toga što sam ja poražen, a mislim da bi se svi trebali radovati što su građani pobijedili, izjavio je Vučić, uz naglasak da sadašnja vlast neće slušati ulicu i služiti ulici, ali će slušati puls naroda.

Ne ulazeći u politički kontekst prilika u Srbiji, gdje uoči izbora tek predstoje prava previranja, ekološki dio donio je građanima trenutačnu satisfakciju. Koliko dugo, drugo je pitanje.

Raširen strah od zagađenja

Gotovo je nezamislivo da bi se Srbija odrekla eksploatacije litija, u vrijeme dok za njim vlada prava pomama.

Je li Rio Tinto najbolji izbor, pogotovo nakon vijesti kako su se ponašali kod eksploatacije bakra i zlata na otoku Bougainville u Papui, gdje je došlo i do pobune sa 20.000 mrtvih, drugo je pitanje. U Australiji su optužili Rio Tinto da je uništio dva aboridžinska svetišta, a u Srbiji vlada strah da od zagađenja vode i tla. Iz Rio Tinta brzo su odgovorili da će se poštivati svi standardi i zakoni u Srbiji, ali malo tko u to vjeruje.

Što za Srbiju znači nalazište jadarita nije teško za pretpostaviti. Kad bi počela eksploatacija, vrlo lako bi se mogla izgraditi najsuvremenija tvornica električnih baterija, kao i električnih automobila. Oni su ionako budućnost, jer su sve kompanije koje proizvode automobile najavile da će u skoroj budućnosti proizvoditi samo električne ili hibridne. Litij je svakako neophodan za sav svakodnevni život, pogotovo kada se govori o budućnosti. S druge strane, stručnjaci tvrde da bi eksploatacija jadarita ugrozila okolna sela, jer je za potrebe rudnika potrebno osigurati veliku količinu vode. Postoji i opasnost od raznih kemikalija koje bi mogle zagaditi rijeke. Nisu pomogle ni najave da bi oko 2.100 ljudi već u prvoj fazi dobilo posao, a da vlada Srbije neće potpisati niti jedan ugovor koji bi bio štetan za građane.

I tako je počeo Marš sa Drine, koji je sada potaknuto rasprave o političkim prilikama u Srbiji, snazi ili neuspjehu vlade i predsjednika, moći ili jalovosti opozicije koja ima male šanse na izborima. Politika tek treba doći u prvi plan, a litij neće biti zaboravljen, bez obzira što su prvo poluvrijeme dobili građani. Nitko se danas neće odreći eksploatacije litija, pa ni Srbija, samo je pitanje kako će se nastaviti brak politike i ekologije i hoće li zeleni pokret u Srbiji prerasti u ozbiljnu političku silu, kao sada u Njemačkoj ili Austriji.

Povezane vijesti

• S prosvjeda predsjednik Aleksandar Vučić pozvan na dijalog o slobodi medija i poštenim izborima
• Ekološki prosvjed u Beogradu protiv spornih zakona i rudarske kompanije "RioTinto"
• Srbija: Povučen prostorni plan za rudnik litija, aktivisti traže zabranu rudarenja